Kada je Hrvatska udruga poslodavaca zatražila hitnu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća kako bi potaknula raspravu o izmjeni Zakona o radu, predstavnik HUP-a Ivan Mišetić, ujedno i predsjedajući tog tijela, detektirao je tri elementa koja hitno treba mijenjati. HUP traži od države da se Zakonom o radu uvede institut čekanja na rad, koji bi se primjenjivao u situacijama kada poslodavac ne može radniku osigurati posao zbog protuepidemijskih mjera.
Poslodavci smatraju da osnovica za izračun naknade koja bi se primala tijekom „čekanja na rad" treba biti istovjetna naknadi za nezaposlene i isplaćivati se iz državnog proračuna. Radnik bi i dalje bio formalno u radnom odnosu, ali primao bi naknadu kao da je nezaposlen. Poslodavci smatraju da za razdoblje dok čeka povratak na posao radniku ne bi trebali plaćati doprinose. Nevezano za koronu i karantenu, HUP predlaže da kod svih izvanrednih okolnosti, kao što su potres, poplava, epidemija/pandemija, određene upravne mjere i slično, radnik može biti upućen na čekanje. Tada bi se radniku isplaćivala umanjena plaća, ali ne manja od polovice njegove osnovne plaće, odnosno minimalca. Kad je u pitanju rad na daljinu, odnosno rad od kuće, poslodavci traže da se takav rad pojednostavi i ne uvjetuje „provođenjem skupih i složenih postupaka za koje u uvjetima digitalne tehnologije više ne postoje nikakva opravdanja".
Sindikalistica Ana Pezelj odgovara da sindikati od 2002. godine pokušavaju s poslodavcima sklopiti kolektivni ugovor ili sporazum o radu od kuće i radu na daljinu, ali s njihove strane nije bilo interesa za to iako je sličan sporazum zaključen na europskoj razini. - Davno smo to mogli riješiti da je u HUP-u bilo interesa, ali njima je lakše pritiskati Vladu da radne odnose regulira zakonom nego sjesti sa sindikatima za stol i dogovoriti se - odgovara Ana Pezelj.
Ministar rada Josip Aladrović najavio je da će formirati posebnu radnu skupinu koja bi trebala osmisliti i dogovoriti moguće rješenje. Takav poziv još nije stigao.
- Potrebno je omogućiti malo više fleksibilnosti poslodavcima i radnicima da mogu regulirati rad od kuće - kazao je Aladrović uz opasku da se mora definirati i mogućnost dodatnog rada za one koji žele dodatno zaraditi, povrh stalnog posla. - Moramo definirati sve dijelove Zakona o radu da budu u zaštitu radnika, ali i bolje efikasnosti poduzetnika - poručuje Aladrović, jer otpuštanje radnika ne ovisi samo o Zakonu o radu nego i o ekonomiji.
- Mi o namjerama Vlade doznajemo samo iz medija. Još nismo dobili nikakav konkretan prijedlog, ali iz iskustva znamo da svako otvaranje Zakona o radu daje mogućnost drugih intervencija. Zato smo oprezni, imamo i mi svoje prijedloge i oštro ćemo se za njih zauzimati - kaže Pezelj.
Ističe da nema nikakve potrebe da se rad od kuće regulira Zakonom o radu.
- Mi smo spremni to pitanje regulirati kolektivnim ugovorima i sporazumima - ističe Pezelj. U svakom slučaju, otvori li Vlada raspravu o promjeni Zakona o radu, čeka nas još burnija jesen.
Da i onda kada radniku na čekanju daš otkaz, na birou mu naknadu računaju prema 50% plaće. Razlog je da su davanja državi 50% a ne full plaća. Govna.