Prijedlog za besplatan studij: Studentima kazna za pad godine!

Fakulteti više nisu u blokadi, ali problem kako ukinuti školarine i financirati fakultete time nije nestao. Prema analizi prof. Petra Filipića sa splitskog Ekonomskog fakulteta, a koju su ovih dana dobili svi rektori hrvatskih sveučilišta s radnim nacrtom novog Zakona o sveučilištima, želja studenata filozofskih fakulteta da svi od iduće godine studiraju za 0 kuna državu bi stajala 256 milijuna kuna. Toliki je današnji prihod fakulteta od studentskih školarina.

Penaliziranje nije dobro!
Ima i jeftinija varijanta! A to je da od iduće godine besplatno studiraju samo brucoši. Takav model stoji podnošljivih 117 milijuna kuna. Filipić predlaže i da redoviti student koji ne položi sve upisane ispite u idućoj godini plaća ECTS-bodove, ili penale, za ispite koje mora ponovno odslušati.

Taj isti prijedlog prošli je tjedan došao u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i od Povjerenstva za izradu prijedloga zakonskog okvira promjena u visokoškolskom obrazovanju kojemu je na čelu prof. Žarko Puhovski. I već je naišao na protivnike.

– Bilo kakvo penaliziranje studenata pogrešno je. Smatramo da je prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje prema kojemu svaki student u startu dobiva potporu na četiri ili sedam godina, najbolji, ovisno o tome koliko studij traje i tom se potporom koristi. Uvjet je da u prvoj godini student skupi najmanje 18 ECTS-bodova. Ali zato iduće godine mora skupiti 56 bodova – kaže Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci.

Ovim načinom, dodaje, studenti bi sami sebi određivali ritam studiranja. No bez obzira na to koji će model ukidanja školarina MZOŠ i sveučilišta prihvatiti ostat će im još jedan problem – odrediti model kojim bi se fakultetima kompenziralo smanjenje prihoda ukidanjem školarina. Prema analizi prof. Filipića, tri su načina da se ovaj problem riješi.

Prvi je da se dodatna sredstva nađu u proračunu, odnosno da se građane još jednom lupi po džepu. Drugi je način da se “maznu” sredstva u proračunu osigurana za, primjerice, vojsku, zdravstvo, kulturu, a treći je način preraspodjela sredstava unutar proračuna MZOŠ-a.

Smanjiti standard
Prostora, smatraju mnogi, ima. Zna se da MZOŠ samo za studentski standard, a to znači za prehranu, smještaj, prijevoz... izdvaja više od 500 milijuna kuna. Primjer nam mogu biti i zemlje Europske unije koje izdvajaju veći postotak BDP-a po stanovniku za visoko školstvo od nas i u kojima se smanjivanjem školarine smanjuje obujam subvencija. Profesor Filipić, usporedbe radi, čak je izračunao kako bi bilo dovoljno ukinuti državnu subvenciju studentima za jedan obrok u danu u menzama za ukidanje školarina svim studentima u idućoj akademskoj godini.

Osim toga, navodi Filipić u svojoj analizi, država bi mogla preispitati svoju odluku da i studenti privatnih fakulteta na kojima je školarina i po 40 tisuća kuna uživaju sve proračunske subvencije kao i njihove kolege s javnih fakulteta. Možda se taj novac, analizira Filipić, može upotrijebiti kao kompenzacija državnim fakultetima pri ukidanju školarina.