Vlada je na današnjoj sjednici usvojila konačni prijedlog Zakona o radu u kojem su, u odnosu na prvo čitanje u Saboru, spustili granicu radnog vremena sa 56 na 50 radnih sati tjedno, piše HRT.
Povećana je zaštita radnika koji rade preko Agencije za privremeno zapošljavanje u razdoblju u kojem nisu ustupljeni, a omogućeno je da umjesto jedne, radnici koji su poslani na rad kod drugog poslodavca mogu odraditi tri godine. Omogućen je dodatni rad radnicima koji rade puno radno vrijeme, a ustupljeni su kod povezanih poslodavaca.
Zaštita radnika, ali i fleksibilniji radni odnosi
– Novi Zakon o radu osigurat će zaštitu radnika, ali i omogućiti fleksibilnije radne odnose kao odgovor na dinamično tržište rada. Omogućen je dodatni rad onima koji rade puno radno vrijeme. Iz jedne tvrtke radnici će moći odlaziti raditi u drugu tvrtku – kazao je na sjednici Vlade ministar Mirando Mrsić, a premijer Zoran Milanović rekao je da je namjera novog zakona "da se radi više". – Ne da se više radi na jednom radnom mjestu, nego da više ljudi radi – objasnio je Milanović te dodao da se u Zakon ne bi diralo da nije potrebe za povećanjem radnih mjesta.
Iz Vlade tvrde kako je novi zakon potreban da bi se saniralo loše stanje na tržištu rada, da bi se suzbio visok udio crne ekonomije te smanjila visoka stopa nezaposlenosti. Mrsić je kazao da se tržište rada treba prilagoditi sadašnjem vremenu, a nada se da će korist od njega imati i radnici i poslodavci. – Njime se želi omogućiti očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta, smanjiti troškove rada, suzbiti rad na crno, kvalitetnije urediti radne odnose, ojačati prevenciju, smanjiti represiju poslodavcima u odnosu na nepoštovanje propisa te omogućiti lakšu primjenu zakona – kazao je Mrsić.
"Zakon je na štetu radnika"
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kazao je da sindikati nisu zadovoljni niti ovim novim prijedlogom zakona. - Nismo bili zadovoljni niti tijekom pregovora. Neprestano smo iznosili argumente zašto neke stvari ne treba mijenjati onako kako se predlaže, ali nije bilo volje za poslušati argumente - kazao je Sever u HRT-ovoj emisiji Hrvatska uživo.
- Bez obzira što su neki uvjeti poboljšani u odnosu na prvo čitanje u Saboru, još uvijek je zakon na štetu radnika. Ova vrsta fleksibilizacije na kraju neće donijeti ništa dobro hrvatskim radnicima - jasan je bio Sever. Na opasku da je, u odnosu na prvo čitanje, smanjen najveći broj radnih sati u tjednu sa 56 na 50, Sever je podsjetio da je "početna točka" bila 40 satni radni tjedan uz najviše još osam sati rada. - Od 40 smo došli do 50 sati koje će poslodavac moći raspoređivati da u jednom razdoblju radnik radi dulje, a u nekom drugom kraće. Dakle, praktički će se izbjeći prekovremeni rad sve do 50 sati - upozorio je Sever te dodao da se i prekovremeni rad podiže sa sadašnjih osam na deset sati.
"Ostali smo zatečeni"
Upozorio je da se udara na prava osoba koja rade preko Agencija za privremeno zapošljavanje, na godišnje odmore, na posuđivanje radnika koji rade kod poslodavca u punom radnom vremenu, ali nema posla za puno radno vrijeme, tada ga može do šest mjeseci ustupiti povezanom društvu da radi dio vremena. - To će otvoriti jedno rizično područje za poigravanje sa radnicima i radnike staviti u nepovoljniji položaj - kazao je Sever.
Kazao je da su sindikati ostali zatečeni kada su tek danas dobili konačan prijedlog Zakona o radu, iako im je obećano da će ga dobiti par dana ranije i moći iznijeti svoje prijedloge. - Ostali smo zatečeni kad smo danas primili prijedlog zakona uz obrazloženje da je Zakon danas prošao uži kabinet i da se upravo nalazi na sjednici Vlade - rekao je Sever te dodao kako će svoje prijedloge uputiti i Vladi i saborskim zastupnicima.
>>Premijer Milanović: Vjerujemo da Zakon o životnom partnerstvu nikoga ne vrijeđa!
>>Menadžeri ostaju bez stimulacije, ali neki će dobiti povišicu
Prvo hitno treba ukinuti sadašnji model sindikalnog zakonodavstva,npr. sindikalci žive na teret vlasnika tvrtki a ne od ubrane članarine,drugo organizirani su po socijalističkom modelu te nisu dorasli vremenu u kojem živimo.Hitno promjeniti zakon i prilagoditi se liberalnom tržištu rada i djelovanja na tom tržištu kao takovom.