– Polovica zemalja OECD-a povećala je zakonsku dob za umirovljenje, a uz to imaju i ugrađeno automatsko smanjenje mirovina kako se povećava očekivano trajanje života. Hrvatska bi trebala učiniti isto i u nacionalnu formulu za izračun mirovina ubaciti aktuarsku korekciju za očekivano trajanje života – naglasio je dr. Danijel Nestić na okruglom stolu HAZU o demografskoj politici i tržištu rada. Time bi se postojeći fond za isplatu mirovina raspodijelio na dulje razdoblje.
Zdravstvo u kolapsu
Nestićev prijedlog u suprotnosti je s najavama ministra rada Miranda Mrsića da će radnicima koji imaju više od 41 godinu staža omogućiti pune mirovine, neovisno o godinama života. Ta će mjera, kazao je Nestić, povećati deficite mirovinskog sustava, a nikakve su šanse da se zadrži razina postojećih mirovina bez dodatnog povećanja mirovinskih doprinosa. Ministar Mrsić pak tvrdi da će reformom uspjeti vratiti vrijednost mirovina na 60-70% plaće oko 2025. godine.
– Demografija će odlučiti o sudbini svijeta. Ljudi žive sve dulje, a imaju sve manje djece. Zdravstveni sustavi na liječenje starijih od 75 godina troše pet puta više nego na mlade do 35 godina. Zato su svi zdravstveni sustavi u kolapsima jer se ni najbolje organizirana društva ne mogu nositi s tim problemom – kazao je akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU. Hrvatska se od 1991. godine nalazi u četvrtoj fazi demografskog starenja: smanjuje se broj mladih i radni kontigent, a naglo povećava broj staračkih domaćinstava, upozorila je akademkinja Alica Wertheimer-Baletić. Prema projekcijama UN-a, od 2010. do 2050. povećat će se broj starijih od 80 godina za 26,2%, a starijih od 65 za 20%, kazala je. Ministar rada i mirovinskog sustava slaže se da će zemlji 2051. godine nedostajati 370 tisuća radno sposobnih ljudi.
Manje novca, više godina
– Sada se to čini kao utopija, ali za 10 do 15 godina morat ćemo uvoziti radnu snagu. Već sad treba razmišljati o imigracijskoj politici i pripremiti se za to – rekao je Mrsić. Taj se manjak može nadoknaditi povećanjem broja zaposlenih u životnoj dobi od 55 do 67 godina, stoga će se ići na povećanje radnog vijeka na 67 godina, ali tek od 2031. godine, uz prijelazno razdoblje od najmanje osam godina.
Danijel Nestić upozorava da se posljednjih 50 godina u zemljama OECD-a povećalo očekivano razdoblje korištenja mirovina za približno pet godina, na 18,5 godina za muškarce i 23,3 godine za žene, pa je s ekonomske točke gledanja produljenje radne dobi, ali i proporcionalno smanjenje mirovina, opravdano. U Hrvatskoj je očekivano trajanje života nakon navršenih 65 godina još 14 godina za muškarce i 17 za žene. Projekcije govore da će se svakih deset godina povećati za još jednu godinu pa bi isti novac trebalo raspodijeliti na dulje razdoblje.