Nadstranački kandidat HDZ-a i još šest političkih stranaka (Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Domovinski pokret (DP), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) i Hrvatski nacionalni pomak iz BiH (HNP), za nadolazeće predsjedničke izbore, Dragan Primorac, uskoro bi trebao, doznajemo iz njegova stožera, izaći s konkretnim programom za vanjsku politiku koja uz oružane snage, diplomaciju i obavještajnu službu prema Ustavu spada pod nadležnosti predsjednika države.
Najviše pažnje pritom plijeni Primorčev stav oko Srbije koji bi mogao izazvati dosta reakcija u svjetlu nedavnih događanja. Naime, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić boravio je nedavno u Dubrovniku kao gost na summitu koji je okupio lidere jugoistočne Europe i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Također, ne treba zaboraviti da se tema o Srbiji i događanjima devedesetih aktualizirala dva dana prije summita kad je predsjednik Zoran Milanović u Crnoj Gori izrazio žaljenje što je Andrija Mandić proglašen personom non grata u Hrvatskoj. Podsjetimo, riječ je o političaru koji nosi titulu četničkog vojvode, koji se sudjelovao u ratnim razaranjima devedesetih godina i predsjedniku skupštine Crne Gore.
Masovne grobnice, vukovarska bolnica i ratna odšteta
Iz Primorčevog programa proizlazi jasan stav prema Srbiji, a kojoj će sukladno svojim ovlastima biti spreman blokirati pregovore s EU u slučaju da Srbija ne ispuni tražene uvjete.
“Od Srbije ću u suradnji i dogovoru s Vladom kao predsjednik tražiti dostavljanje podataka o svim lokacijama masovnih grobnica. Do sada se napravilo nešto ali nedovoljno. To će biti prvi uvjet Srbiji za ulazak u EU. Od toga želim napraviti temu. Nešto što će biti preneseno svim europskim liderima i međunarodnoj zajednici. Srbija će se morati nositi s tim teretom. Nedopustivo je da se Beograd od 1991. do danas oglušio na svaki zahtjev Zagreba za dostavom tih podataka. Kako dvije države mogu graditi odnose ako Srbija ima figu u džepu i još uvijek taji gdje se nalaze kosti hrvatskih civila i branitelja. Da, trebamo se okrenuti budućnosti, ali Domovinski rat nije bio prije 50, 70 ili 100 godina. Bio je prije 30 godina. Obitelji ubijenih i stradalih su naši sugrađani, koji ovdje žive i rade i oni trebaju dočekati pravdu”, kaže Primorac dodavši kako uopće ne želi sudjelovati u dnevnopolitičkom folkloru.
VEZANI ČLANCI
“Vidim da neki protukandidati jedino znaju Vučića nazvati četnikom. Međutim što kao država imamo od te teške ideologije? Apsolutno ništa. Trebaju nam konkretni prijedlozi i voljni moment da se neke stvari pokrenu s mrtve točke. Domoljublje se mjeri rezultatima, a ne žestokim verbalizacijama”, dodaje.
Drugi uvjet koji će biti postavljen Srbiji, kaže Primorac, jest dostava dokumentacije iz vukovarske bolnice.
“U Hrvatsku je vraćen samo dio protokola iz bolnice u Vukovaru. Iz Beograda nikad nisu dostavili cjelovitu i originalnu dokumentaciju o pacijentima, ranjenima i stradalima. To hrvatska javnost treba znati”, kaže Primorac tvrdeći da je treći i najvažniji uvjet ratna reparacija.
“Od istine i realnosti ne treba bježati. Srbija je bila agresor u Hrvatskoj i BiH gdje je, uostalom, to dokazano na međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Srbija je devedesetih godina vodila monstruoznu politiku na teritorijima susjednih država pri čemu je opljačkano mnogo domova, ubijeno mnogo civila i zapaljeno mnogo sela te narušeno gradova i njihovih povijesnih znamenitosti. Za takve grozote postoji institut ratne odštete koju Srbija treba platiti”, zaključio je HDZ-ov kandidat za predsjednika.
Među prvima pokrenuo identifikaciju hrvatskih žrtava
Primorac, je član Upravnog odbora Forensic Science Foundation pri Američkoj akademiji za forenzičke znanosti, krovnoj svjetskoj forenzičkoj organizaciji, a bio je donedavni predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzičke znanosti. Jedan je od utemeljitelja forenzičke genetike u Hrvatskoj, a u suradnji s domaćim i američkim forenzičarima objavio je u vodećem svjetskom forenzičkom časopisu, Journal of Forensic Sciences prvi rad u svijetu, gdje je pokazano da DNA tehnologija može biti korištena u svrhu identifikacija skeletnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama
“Hrvatski forenzičari imaju golemi legitimitet u svijetu, jer su napravili pionirske korake u identifikaciji žrtava masovnih grobnica koristeći interdisciplinarni pristup te DNA tehnologiju. U forenzičkim znanostima je jedino važna istina, bez obzira o tome tko je počinio zločin ili tko je žrtva. Obiteljima zatočenih i nestalih s kojima surađujem više od 30 godina sam davno obećao da ću učiniti sve da se i zadnja žrtva identificira i od toga neću odustati.“, istaknuo je Primorac.
Inače, od početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj ukupno su ekshumirani posmrtni ostaci 5241 osobe, od čega je identificirano njih 4399 (83,93%).
Među do sada identificiranim posmrtnim ostacima dijelom se radi o novo ekshumiranim posmrtnim ostacima, a dijelom o posmrtnim ostacima ekshumiranim u ranijem razdoblju. Pokazatelj je ovo složenosti i zahtjevnosti procesa traženja, ali i sustavnog pristupa ne samo ekshumacijama nego i identifikacijama ranije ekshumiranih neidentificiranih posmrtnih ostatka.
Vučić je bio prisiljen doći u Hrvatsku
Primorca smo upitali kako je doživio posjet Aleksandra Vučića Dubrovniku i što misli o nepozivanju Zorana Milanovića na summit o podršci Ukrajini.
“Žao mi je što se u javnom prostoru opet koriste teške riječi i ideološki polarizira hrvatski narod. Nitko još nije dao ispravnu i točnu analizu onoga što se dogodilo u Dubrovniku već svi traže neke svoje političke poene. Prije svega treba znati da su taj summit zajednički organizirale Hrvatska i Ukrajina i sama činjenica što je predsjednik ratom pogođene države stigao u Dubrovnik sugerira o važnosti summita. Ako Ukrajina s vodećim saveznicima iz NATO-a bila da se Vučića zove na taj summit onda tu treba završiti svaka rasprava. Kod summita u Dubrovniku treba shvatiti međunarodni kontekst u kojem je od iznimne važnosti Srbiju što više odmaknuti od ruskih partikularnih interesa i svrstati je uz Zapad odnosno Ukrajinu. To je strateška geopolitička stvar koja se danas-sutra može ticati i Hrvatske koja je jamac stabilnosti u regiji. Dolaskom u Hrvatsku Vučić je u Srbiji imao više problema s javnošću nego što je imao kritika u našoj zemlji, jer su mu prigovarali da se „došao pokloniti“ Hrvatskoj na summitu na kojem je sudjelovala i predsjednica Kosova. Svakome tko pozna geopolitičke odnose potpuno je jasno da Vučić u Dobrovnik nije došao jer je to poželio niti bi ikada došao da nije morao. Vučić je došao zato što je to morao.
VEZANI ČLANCI
Dodao je kako najoštrije pritom osuđuje Vučićeve provokacije iz Dubrovnika gdje je ustvrdio kako “Srbija ratna događanja iz devedesetih vidi dijametralno suprotno od Hrvatske”.
“Vučiću to nije prvi put, on živi na populizmu i raspirivanju niskih strasti. To treba osuditi, kaže Primorac.
Milanović mora dosta toga objasniti hrvatskoj javnosti
“Kad je riječ o Milanoviću, molio bih da hrvatskoj javnosti netko lucidno objasni zbog čega bi na takav summit bio pozvan čovjek koji od prvog dana relativizira i umanjuje rusku agresiju na Ukrajinu, koji još nijednom riječju tu agresiju nije osudio i koji praktično svakog dana i na svakom koraku pokušava rovariti protiv NATO saveza. Čak nikad nije niti demantirao poveznicu s Rusima, a nikad nije niti pojasnio zašto se dosta puta sastajao s Miloradom Dodikom koji hrvatsku vladu naziva ustaškom, a pripadnike Hrvatske vojske nasljednicima ustaša. Taj isti Dodik, u kolovozu ove godine je dao javnu podršku Zoranu Milanoviću na predstojećim predsjedničkim izborima i pozvao Srbe da glasaju za njega.“ Pametnome dosta.
Milanović bi, kaže Primorac, hrvatskim građanima trebao objasniti za čiji je račun i interes prije nekoliko mjeseci tijekom parlamentarnih izbora htio destabilizirati državu i pogaziti njezin ustavno-politički karakter. “To se jednostavno ne radi, jer nas je uveo u duboku ustavnu krizu, i uznemirio hrvatsku javnost. U zadnji trenutak izbjegli smo katastrofu, a svi znamo kome destabilizacija demokratskog poretka u ovom trenutku odgovara”, dodaje Primorac.
Na kraju se osvrnuo i na špekulacije da će dosta desnih birača dati svoj glas Zoranu Milanoviću.
“Siguran sam da hrvatski domoljubi neće glasati za SDP a glas za Zorana Milanovića jest glas za SDP i ništa više. Nikad ne smijemo zaboraviti da je Milanović relativizirao akciju Oluja, slao policiju 2015. godine na ratne vojne invalide, više puta govorio kako je Tito za njega veći državnik od Franje Tuđmana. On se može pretvarati da zadnja dva mjeseca pred izbore vodi nekakvu suverenističku politiku, ali svima je jasno da je to populistički „spin“ za ostvarivanje ruskog utjecaja u ovom dijelu Europe. Ono što on naziva karakterom u suštini se zove agresija i prikrivanje nečinjenja odnosno lijenosti”, istaknuo je..
“U končanici, dolazak Vučića u Dubrovnik pomogao mu je da se ne priča o njegovom dodvoravanju četničkim vojvodama u Crnoj Gori. Ali na to ću podsjećati u cijeloj kampanji. Građani trebaju znati da njihov predsjednik ljudima koji su palili, pljačkali i ubijali u Hrvatskoj poručio da nije sudjelovao u odluci Hrvatske da trojici visokorangiranih crnogorskih dužnosnika, među kojima je i četnički vojvoda dodijeli status „persona non grata”, podvukao je Primorac.
Bit ću predsjednik svih građana, a ne kao Milanović samo jedne političke opcije
Na kraju smo Primorca upitali o zajedničkoj fotografiji s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem koja je izazvala dosta reakcija, pogotovo na desnom političkom spektru. Drugi pak ističu Primorčevu širinu, jer je Mesić član HDZ-a iz 90-tih, prvi predsjednik hrvatske Vlade te dva puta odlukom građana, izabran za predsjednika Republike Hrvatske.
“Kao što sam rekao liječnik sam i kad vidim bilo kojeg pacijenta uvijek ću ga pozdraviti, bez obzira radi li se o bivšem predsjedniku ili običnom čovjeku iz naroda. Možemo misliti i raditi što hoćemo, ali prije svega treba biti pristojan i civiliziran. Žalosti me što su određene strukture to pokušale iskoristiti kao udar na mene koji doslovno poznajem tisuće i tisuće ljudi raznih profila, svjetonazora, političkih ili religijskih uvjerenja”. Uostalom izborom za predsjednika Republike Hrvatske, bit ću predsjednik svih građana, a ne kao što je slučaj danas da imamo predsjednika samo jedne stranke SDP-a.
Najviše pažnje pritom plijeni Primorčev stav oko Srbije koji bi mogao izazvati dosta reakcija u svjetlu nedavnih događanja, dok je cinjenica da je otisao iz Hrvatske kad je bio najpotrebniji potpuno zanemarena.