pčele gladuju

Prinosi meda na sjeverozapadu ove godine čak su deset puta manji

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Prinosi meda na sjeverozapadu ove godine čak su deset puta manji
09.08.2014.
u 08:32
Samo Varaždinska županija bilježi štete od čak 18 milijuna kuna
Pogledaj originalni članak

Nakon što su ovaj tjedan u Koprivničko-križevačkoj županiji najavili pomoć od 300 tisuća kuna za kupnju šećera kojim bi se prihranile ugrožene pčele, uskočit će i Varaždinska županija. Rebalansom proračuna osigurat će 200 tisuća kuna, no prije toga mora dobiti odobrenje ove procedure od Ministarstva poljoprivrede.

Bez državnih potpora

Naime, pomoć za kupnju šećera ne postoji kao državna potpora koja se može primjenjivati u trogodišnjem prijelaznom razdoblju od pristupanja Hrvatske u EU. A zbog čega su pčele uopće gladne?

– Potpuno se izokrenula priroda. Cijele godine nepovoljni su uvjeti. Na proljeće je brzo ocvalo te su brzo potrošile proljetni med, prije no što je procvao bagrem. Kad je stigao, bilo je mnogo kiše te je uništio cvijet, a i stalni vjetar onemogućuje izlijetanje pčelama. Nema više ni prave paše kestena. Napadaju ga rak kestenove kore i osice šiškarice. Kad tome dodamo kiše koje i dalje padaju svakih dan-dva, nakon kojih se isperu cvjetovi te im treba cijeli jedan dan da se regeneriraju, nemamo se čemu čuditi – kaže Marin Šagi iz PD-a Varaždin.

Ovogodišnji prinosi meda u Varaždinskoj županiji zbog svega iznose tek oko 10 posto uobičajenih te se šteta, tj. manjak prihoda, procjenjuje na čak 15 milijuna kuna! Na prihranu bit će utrošeno još oko 3 milijuna kuna. Na žalost, javljaju iz županijske uprave, zbog prinosa meda nije moguće proglasiti elementarnu nepogodu.

Divlja varroa

Naime, zakon kaže da se prijaviti mogu tek štete na – pčelama. A ni one nisu male. Kao prvo, oslabljene su bez hrane. A kad je organizam slabiji, na njega se lakše “hvataju” bolesti. Američke gnjiloće nema kao prethodnih godina, no varroa “divlja”. Pčele inače, manje je poznato, same potroše većinu meda, oko 120 kilograma po košnici godišnje. Tek s dvadesetak kilograma viška oslade se ljudi. Šećer, koji će im pčelari rastopljen ponuditi kao nadomjestak, tek je vatrogasna mjera da prežive i imaju što jesti zimi.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.