Prioriteti proračun, proširenje, odljev mozgova, umjetna inteligencija

Kontakti s državama EU, kao i trećim državama, posjeti na najvišoj razini i konzultacije na nižim razinama u Hrvatskoj i inozemstvu, koji su se posebno intenzivirali od sredine ove godine, bili su uvod za ono što slijedi od Nove godine – šestomjesečno predsjedanje Hrvatske Vijećem EU.

Zgusnut kalendar

Diplomatski kalendar vrlo je zgusnut – predsjednik Vlade Andrej Plenković 7. siječnja putuje u Pariz na konzultacije s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, dva dana poslije u Zagreb stiže predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a 9. siječnja u Zagreb stiže cijela Europska komisija s novom šeficom Ursulom von der Leyen, da bi se dan poslije u novouređenom dijelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice održao sastanak Komisije. Premijer Plenković 14. siječnja Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavit će hrvatski program, a 16. siječnja u Berlinu su predviđene konzultacije s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, najavljeno je jučer na sjednici Vlade na kojoj je usvojen i program predsjedanja.

U programu se navode ciljevi za svaki od 10 formata Vijeća EU kojima Hrvatska predsjeda – neki od njih su naslijeđeni iz prijašnjih predsjedanja, a neke je postavila sama Hrvatska. Naime, ono što se u žargonu zove “predsjedanje EU” zapravo je predsjedanje Vijećem EU, uz Europski parlament glavnim tijelom Unije koje donosi odluke. Ono je “glas vlada” država članica i u njemu sjede nacionalni ministri. Vijeće se sastaje u deset različitih “sastava” (ili vijeća), ovisno o temi o kojoj se raspravlja – za poljoprivredu, konkurentnost, ekonomske i financijske poslove, zapošljavanje i socijalnu politiku, pravosuđe... U okviru Vijeća za opće poslove, hrvatsko je Predsjedništvo tako predano postizanju važnog dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027., gdje se trebaju uravnotežiti zahtjevi država neto uplatiteljica i primateljica te izdavanja za nove izazove, poput sigurnosti.

Velika tema je i kohezijska politika, koja jamči razvoj, kao i konferencija o budućnosti EU, potpora proširenju baziranom na ispunjavanju kriterija, a Hrvatska će se zalagati i za izgradnju budućih bliskih odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom koje odlazi iz EU. Tu također treba naglasiti kako je uloga predsjedateljice specifična – ona ne zastupa primarno svoje interese, već djeluje kao “honest broker”, medijator i predstavlja Vijeće. Zbog toga Hrvatska neće na dnevni red stavljati pitanja koja su od posebnog značaja samo za nju, kao što je Schengen.

Prilagoditi porezna pravila

U Vijeću za ekonomske i financijske poslove naglasak će se staviti na povećanje otpornosti i stabilnosti bankovnog sustava. Hrvatska smatra da je postojeća međunarodna porezna pravila nužno prilagoditi uvjetima globalizacije i digitalizacije kako bi se pošteno i pravedno oporezivala novonastala vrijednost ondje gdje se stvara, što će dotaknuti međunarodne tehnološke divove, poput Facebooka.

U okviru za konkurentnost Hrvatska će pokrenuti raspravu o “odljevu mozgova”, a u sklopu Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove prioritet će biti dovršetak trijaloga o zakonodavnom paketu za e-dokaze i početak rada Ureda europskog javnog tužitelja, nastavak jačanja sustava za nadzor nad granicama, rad na sustavu azila te nastavak rada na primjeni i procjeni utjecaja novih tehnologija (dronovi, umjetna inteligencija, enkripcija i mreže 5G). Hrvatska će posebnu pozornost posvetiti malom priobalnom ribarstvu, koje je temelj održivosti priobalnih i otočnih zajednica.