Od 2007. godine Hrvatska se koristi novcem iz pretpristupnog programa IPA. Korištenjem pretpristupnih fondova Hrvatska je stekla vrlo važna iskustva koja će biti korisna u korištenju budućih strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Posebno korisna iskustva Hrvatska je stekla upravljanjem i korištenjem programa IPA koji se sastoji od ukupno 5 komponenti ili potprograma od čega su načela upravljanja i provedbe treće komponente – regionalni razvoj i četvrte komponente – razvoj ljudskih potencijala vrlo slična onima strukturnih instrumenata.
Naime, IPA komponente III i IV provode se kao i strukturni fondovi na načelima višegodišnjeg planiranja putem tzv. operativnih programa. Tako u sklopu treće komponente IPA programa imamo tri operativna programa od kojih svaki pokriva investicije u određena područja, odnosno operativni program za zaštitu okoliša i operativni program za promet kroz koji se financiraju investicije slične onima koje će se u budućnosti financirati novcem iz kohezijskog fonda, te operativni program za regionalnu konkurentnost koji potiče ulaganja koja imaju za cilj jačanje društvene i ekonomske kohezije a koja će se u budućnosti financirati kroz Europski fond za regionalni razvoj. Četvrta komponenta programa IPA provodi se kroz operativni program za razvoj ljudskih kapaciteta koji financira projekte slične onima koji će se u budućnosti financirati kroz Europski socijalni fond.
Kao i kod svakog velikog ulaganja, prethodno samoj provedbi potrebno je pomno planirati ulaganje. Ovaj proces u kontekstu europskih fondova naziva se procesom programiranja, a podrazumijeva izradu strateških i provedbenih dokumenata koji su osnova za definiranje i provedbu projekata.
Pripreme za korištenje strukturnih instrumenata u Republici Hrvatskoj u uznapredovaloj su fazi, a započete su u okviru pregovora za članstvo u Europskoj uniji za poglavlje 22 – regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Tako je Hrvatska već pristupila izradi glavnih strateških i provedbenih dokumenata za korištenje strukturnih fondova i kohezijskog fonda kao i uspostavi institucionalne strukture, odnosno upravljačkih i provedbenih tijela. Radi se uglavnom o tijelima državne uprave, odnosno ministarstvima i državnim agencijama.
Glavni strateški dokument i referentna točka za korištenje budućih strukturnih fondova i kohezijskog fonda jest nacionalni strateški referentni okvir. On sadrži problemske analize temeljem kojih su definirani prioriteti u koje će se ulagati novac iz budućih strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Prioriteti utvrđeni nacionalnim referentnim strateškim okvirom usklađeni su sa glavnim strategijama Europske komisije u pogledu kohezijske politike, kao što su Lisabonska strategija i strateške smjernice zajednice.
Nacionalni referentni strateški dokument osnova je za izradu operativnih programa, odnosno provedbenih dokumenata koji čine osnovu za definiranje konkretnih projekata te sadrže detaljan opis prioriteta koji se nastoji postići financiranjem iz strukturnih fondova, odnosno kohezijskog fonda.
Kako je ovim dokumentima definirano, strateška područja u koja će se ulagati kroz strukturne fondove i kohezijski fond u Hrvatskoj biti će svakako ona koja su važna za razvoj gospodarstva i poticanje zapošljavanja, a svakako će uključivati investicije u sektore zaštite okoliša i prometa, poduzetništva, obrazovanja, socijalne uključenosti, energetike te istraživanja i tehnološkog razvoja.
Vi ste kategorički protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Smatrate da se Hrvatska treba izboriti za svoje mjesto kao \'turistički i ekološki dragulj\' na jugoistoku Europe. Hrvati se trebaju prestati potcjenjivati i konačno početi vjerojavati u vlastite sposobnosti i \'domaću pamet\'. Vjerujete da nam Unija ne može donijeti ništa dobro nego da će iskoristiti sve naše dobre strane, a za uzvrat nećemo dobiti ništa.Sada, možda, nešto i dobijemo, ali če mo narednih petsto godina, to krvavo vračati.