Parlamentarni Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina odnedavno se nalazi pred političkim izazovom koji je toliko delikatan da je već unaprijed sigurno kako će, što god napravio, biti na udaru kritike. Raspravljajući, naime, o inicijativi skupine sudaca da ih parlament rehabilitira kao svojevrsne političke žrtve Tuđmanova režima jer u vrijeme HDZ-ove vlasti nisu prošli na reizboru za sudačka mjesta, članovi Odbora zapleli su se u političko-povijesne polemike o tome tko su u Hrvatskoj žrtve i tko se kome i zbog čega treba ispričati.
Preliminarna rasprava u Odboru završena je osnivanjem radne skupine, u kojoj su zastupnici Jadranka Reihl-Kir iz SDP-a, manjinski zastupnik Tibor Santo, član LS-a, i nezavisni zastupnik Ivo Lončar. Njihov je zadatak da za Odbor prirede prijedlog teksta koji bi mogao figurirati kao svojevrsna isprika svim žrtvama različitih vrsta progona u Hrvatskoj. Dosad se radna skupina, osnovana prije desetak dana, nijednom nije sastala, pa se ne zna ni u kojem će smjeru krenuti rad na izjavi, kada će biti gotova, hoće li je uopće biti i na koje će se razdoblje odnositi.
- Neprihvatljivo mi je da se razgovara o rehabilitiranju jedne skupine ili profesije, pa sam već u raspravi u Odboru upitao tko će se ispričati žrtvama Križnoga puta, Gologa otoka, "71., tko će se ispričati Stepincu... Pitao sam i što je s isprikom novinarima koji desetljećima nisu imali pravo na javnu riječ. Što je, primjerice, s isprikom Vladi Gotovcu, koji je osuđen za mišljenje? Jedino na što bih pristao, a u Odboru je o tome postignut i načelan dogovor, jest to da Odbor izrazi žaljenje svim žrtvama režima u Hrvatskoj od "41. ili "45., ili čak od 1918. godine do danas i da izrazimo želju da se nikad više ne ponove nikakvi politički progoni. Bila bi to izjava Odbora za ljudska prava, jer za mene je sigurno to da se Hrvatski sabor ne treba nikome ispričavati - rekao nam je Ivo Lončar.
Iako zastupnici nisu dobili popis s imenima sudaca kojima mandat tijekom devedesetih nije produljen i koji su zatražili rehabilitaciju, mogu ga pogledati kod predsjednika Odbora Furija Radina. U kuloarima se mogu čuti priče kako na tom popisu ima i ljudi koji su sudili u političkim procesima u vrijeme komunizma, pa je nacionalno osjetljivijim zastupnicima neprihvatljiva sama pomisao da bi ih parlament ili Odbor za ljudska prava rehabilitirao ili im se ispričavao. U svakom slučaju, iako radna skupina još nije počela raditi, već je jasno da zahtjev s kojim se suočila nije jednostavan i da će zahtijevati puno diplomatičnosti ne bi li se izvukla bez dizanja prevelike prašine.
Mladenka Šarić