POTVRĐENO IZ VLADE

Priprema se zakon za rad nedjeljom, otkrivamo kako bi mogao izgledati

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
20.09.2020.
u 21:01
Reguliranje odnosno ograničavanje rada nedjeljom u skladu je i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je lani usvojio EP i koja mora biti implementirana u zakonodavstva članica do 2022.
Pogledaj originalni članak

Hrvatska ide prema neradnoj nedjelji, odnosno smjerom polovice država EU u kojima je rad trgovina nedjeljom ograničen, uz izuzetke kioska, pekarnica, trgovina na crpkama, kolodvorima... Glasnogovornik Vlade Marko Milić potvrdio nam je da pripremaju zakon kojim će se regulirati rad nedjeljom, vodeći računa o balansu između rada, odmora i provođenja vremena u krugu obitelji i najbližih.

U skladu s Ustavom

- Konačan prijedlog te određivanje konkretnog broja neradnih nedjelja još se definira i Vlada će o tome razgovarati sa socijalnim partnerima. Resorni ministri Aladrović i Ćorić sastat će se ovaj tjedan s predstavnicima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikata trgovine u vezi s tom temom, a održavat ćemo i dijalog s poslodavcima - ističe Milić i dodaje da se oko neradne nedjelje politički stav HDZ-ove Vlade nije promijenio jer žele da bude neradna. Analizirali su europske prakse te će se pronaći najbolje rješenje.

Reguliranje odnosno ograničavanje rada nedjeljom u skladu je i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je lani usvojio EP i koja mora biti implementirana u zakonodavstva članica do 2022. Neravnotežom između poslovnog i privatnog života osobito su pogođeni radnici u maloprodaji u kojoj u nas radi oko 82.000 tisuće žena. Ako imaju samo jedan slobodan vikend mjesečno, čime se nedavno hvalio predsjednik uprave jednog trgovačkog lanca, jasno je da nemaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života i da trpe i oni i djeca s kojima ne mogu provoditi vikende.

Rad nedjeljom, uz neke izuzetke, brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Luksemburg, a propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Nizozemska, Slovenija, Španjolska... Izvan EU Norveška, a u Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom. Ustavni sud je dvaput ukidao zabranu rada nedjeljom jer razlozi za zabranu nisu bili dobro obrazloženi. Ističe to i ustavnopravni stručnjak Mato Palić.

- Ustavni sud nije rekao da se ne može zabraniti rad nedjeljom uz izuzetke ili ograničiti ga, ali moraju biti navedeni opravdani razlozi za to. Zakonodavac mora pronaći ravnotežu između ograničavanja poduzetničkih sloboda i zaštite prava radnika. Stvar je modaliteta i argumentacije zbog koje se brani odnosno ograničava rad nedjeljom, što se svakako može obrazložiti zaštitom privatnog i obiteljskog života radnika i njihova zdravlja, a da se s druge strane poslodavcima omogući da rade određeni broj nedjelja godišnje. Vjerojatno će se odrediti konkretan broj radnih nedjelja u godini, njih 12,13, a poslodavcima će biti omogućeno da izaberu koje će nedjelje raditi u godini, pa će sukladno tome, kad im je najveći promet, odabrati radne nedjelje, recimo u sezoni ili prije Božića i tijekom novogodišnjih praznika. Takvo ograničavanje rada nedjeljom u skladu je s Ustavom - kaže Palić, koji je i prije isticao da ne može proći na Ustavnom sudu opća zabrana rada nedjeljom, ali može zabrana rada u trgovini uz izuzetke poput pekarnica, kioska...

Zaposleni roditelji

Palić napominje da odluka Ustavnog suda da je zabrana rada trgovina nedjeljom zbog epidemioloških razloga bila legitimna, ali ne i razmjerna, nema veze s ograničavanjem rada nedjeljom. Dodaje i da Ustavni sud Slovenije nije dirao u odluku o zabrani rada nedjeljom, donesenoj zbog epidemioloških razloga.

Inače, usklađivanje obiteljskih obveza i rada jedno je od prioritetnih društveno-političkih pitanja za EU, koje su neke države davno riješile, stoga je i usvojena Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života. Ona će omogućiti, među ostalim, roditeljima da zatraže fleksibilno ili skraćeno radno vrijeme, rad od kuće ondje gdje je moguć kako bi uskladili radne i obiteljske obveze. Jasno je da je u pozadini te Direktive i svijest da je EU suočen sa starenjem stanovništva, sve manjim brojem rođene djece, što će izazvati ekonomske potrese i neodrživu socijalnu državu, pa je nužno poboljšati položaj zaposlenih roditelja jer nije realno da će imati više djece ako su na poslu po cijele dane.

Većina zemalja u EU ima definiran broj radnih nedjelja

1. U Austriji se trgovine zatvaraju subotom u 18 sati i ne rade do ponedjeljka. Rad trgovina u toj zemlji ograničen je na 72 sata tjedno.

2. U Njemačkoj nedjeljom rade samo trgovine na crpkama, kolodvorima i aerodromima, jedino trgovine u Berlinu rade 10 nedjelja godišnje

3. Niz država Europske unije ima definiran broj radnih nedjelja godišnje, pa ih je tako u Poljskoj sedam, Španjolskoj osam, u Nizozemskoj 12...

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 82

DU
Deleted user
22:39 20.09.2020.

Ja jednostavno ne razumijem po čemu se razlikuje radnica u dućanu od one u pekarnici, kiosku, kafiću?

IT
I-To
21:09 20.09.2020.

Tamo di oni svoje prste umješaju tu više neraste niti trava.

LU
lukarak
21:14 20.09.2020.

Po cemu je to trgovina i to ne sva, posebna da se mora zabranjivati rad? Sto je s doslovce desetinama tisuca ljudi u ugostiteljstvu, svim mogucim sluzbama?