Pripremaju porez na nekretnine, a tvrde da ga neće uvesti

– Porez na nekretnine nije više tema na našem stolu, a vjerujemo da se u novom programu nacionalnih reformi može napraviti unapređenje sustava komunalne naknade koji je pomalo staromodna forma. Hoće li doći do njegova unapređenja, to će se još vidjeti – komentar je ministra financija Zdravka Marića na mogućnost uvođenja poreza na nekretnine. Nakon što je Večernji list objavio kako je iz Nacionalnog programa reformi vidljivo da Vlada priprema sustav za uvođenje tog poreza, u Banskim dvorima trudili su se demantirati mogućnost novog poreza, ali u istom dokumentu jasno stoji da će se u sustavu procjene vrijednosti nekretnina i naplate nameta na njih nešto mijenjati.

Model masovne procjene

Europska komisija već godinama inzistira na uvođenju poreza na imovinu, pa i nekretnine kao poluge za rasterećenje rada, ali Vlada je od njega lani odustala. Sada pak među reformskim mjerama navode uspostavu modela za masovnu procjenu nekretnina, uvođenje cjenovnih blokova koji će biti glavni alat za pitanje parametra lokacije pri masovnim procjenama nekretnina te sustav za procjenu vrijednosti zemljišta. To su pretpostavke za uvođenje promjena u sustav naplate nameta na nekretninama, zvali se oni porezom ili i dalje komunalnom naknadom. Ono pak što je sigurno jest da ćemo od iduće godine ponovo imati porezno rasterećenje. Ovaj put iznosit će dvije milijarde kuna.

Snižavanje stope PDV-a

Toliko otprilike iznosi izgubljeni prihod od smanjenja opće stope PDV-a za jedan postotni bod, na 24 posto, ali u Vladi još nema odluke o tome na koji će način realizirati porezno rasterećenje. Ministar financija Marić istaknuo je da nije protivnik ni smanjenja PDV-a.

– Sve ćemo opcije razmotriti te do ljeta izaći s paketom mjera za porezno rasterećenje – najavio je. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić u intervjuu Večernjem listu istaknula je da se zalaže za smanjenje direktnih poreza, dok je dio Vlade za ispunjenje predizbornog obećanja o snižavanju PDV-a. Porez na dohodak već je smanjen do minimuma, odnosno uopće ga ne plaća 1,5 milijuna građana ni 60 posto zaposlenih. Njegovo daljnje smanjivanje pogodovanje je bogatima. Rasterećenje rada tako se može realizirati samo kroz smanjenje doprinosa, a s obzirom na stanje u mirovinskom sustavu i zdravstvu, to je nemoguće očekivati jer oba sustava ionako funkcioniraju uz deficite. Porez na dobit još je jedan od direktnih poreza, a snižen je s 20 na 12 posto tijekom prethodne reforme za male poduzetnike. Možda će se ići u smjeru smanjivanja oporezivanja dobiti i za velike tvrtke, ali to ćemo saznati tek na ljeto. Tema PDV-a podijelila je analitičare – jedni navijaju za smanjenje opće stope, a mnogi su uvjereni da takva mjera građanima ne bi donijela mnogo. Dapače, zalažu se za daljnje rasterećenje osnovnih troškova života pa je tako Željko Lovrinčević, iskusni makroekonomist, istaknuo da bi veliko olakšanje bilo snižavanje stope PDV-a za račune za plin, koji za grijanje koristi veći dio kontinentalne Hrvatske. Protivnici snižavanja PDV-a ističu da se opet pogoduje bogatima naglašavajući da bi smanjenje poreza samo proslijedilo novac u džepove velikih poduzetnika.