Prisilni godišnji odmori sve veći problem. Stručnjaci otkrili što poslodavci smiju, a što ne

Među brojnim problemima s kojima su se građani susreli zbog uvođenja epidemioloških mjera, pojavio se i problem prisilnih godišnjih odmora. Mnogi su radnici, naime, dobili od svojih tvrtki naputke vezane uz stare i nove godišnje odmore bez da ih je itko pitao slažu li se s tom odlukom. Stručnjaci napominju, čak i u ovim novonastalim okolnostima uzrokovanim pandemijom poslodavci se moraju pridržavati zakonskih propisa. U suprotnom im prijete velike kazne.

Što kaže zakon?

- Na prvom mjestu treba naglasiti da godišnji odmor, kao institut radnog prava, mora sačuvati svoju bit – a to je duži odmor radnika od rada i radnih obaveza tijekom jedne kalendarske godine. Nipošto nije ispravno, zapravo je protuzakonito, radniku koji je zbog mjera tijela državne vlasti bio prisiljen raditi od kuće (ili izvan mjesta rada čekati radne zadatke, biti dostupan poslodavcu za izvršavanje radnih zadataka), retrogradno evidentirati da je za to vrijeme zapravo koristio godišnji odmor. Za takvu povredu poslodavca propisana je po Zakonu o radu i prekršajna sankcija i to u rasponu od 31.000,00 kn do 60.000,00 kn po svakom radniku odnosno po svakom prekršaju poslodavca', rekao je za Vijesti.hr odvjetnik Antonio Volarević.

Dodao je da raspored korištenja godišnjih odmora poslodavac mora donijeti najkasnije do kraja lipnja.

- Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora poslodavac ima pravo i obvezu unaprijed uzeti u obzir potrebe organizacije rada, o čemu poslodavac samostalno i neovisno vodi brigu, ali je dužan uzeti u obzir i mogućnosti koje su radnicima raspoložive za odmor. Dakle, poslodavac nije ovlašten ignorirati radnike i njihove mogućnosti za korištenje odmora, već upravo suprotno - ističe Volarević.

Rad od kuće nije godišnji odmor

Kada donese odluku o rasporedu godišnjih odmora, pojašnjava Volarević, poslodavac onda mora svakog radnika obavijestiti kada će to biti, i to mora biti najmanje 15 dana prije početka tog godišnjeg odmora.

- Ta zakonska odredba nedvojbeno ide u prilog tvrdnji da retrogradno upisivanje u evidenciju rada da je radnik iskoristio godišnji odmor za vrijeme rada od kuće potpuno nezakonito. Dakle, zaključak je nedvojben i jednostavan – svim radnicima treba omogućiti redovno korištenje godišnjeg odmora u pravom smislu tih riječi odnosno u punom opsegu tog zakonom zajamčenog prava - zaključuje odvjetnik Volarević.

Prisilni godišnji neka je nova praksa

Sličan odgovor imala je i Petra Ivšić iz BRID-a (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju).

- U praksi, u poduzećima gdje su radnici pokriveni kolektivnim ugovorom i u kojim djeluju sindikati razina prava je veća, kao i njihovo poštivanje, pa tako i prava vezana uz godišnji odmor, čije trajanje tada može biti duže od zakonskog minimuma od 20 dana godišnje, radnici mogu imati veća prava da sami odlučuju kada će ga koristiti i slično. Budući da je sindikalna gustoća u privatnom sektoru znatno niža od one u javnom, u njemu su i prava radnika, pa tako i pravo na godišnji odmor, znatno niža i češće se i teže krše. Ono što se u trenutnoj situaciji često događa je da poslodavci šalju radnike na ''prisilne'' godišnje odmore, pri čemu također krše zakonsku odredbu da se korištenje godišnjeg odmora mora radnicima najaviti barem petnaest dana ranije - rekla je Ivšić za Vijesti.hr.