Hrvatska komora arhitekata

Privatni kapital moći će graditi bez urbanističkih planova, obala je ugrožena

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Gradnja nautičke luke u Supetru na otoku Braču
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Gradnja nautičke luke u Supetru na otoku Braču
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Gradnja nautičke luke u Supetru na otoku Braču
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Gradnja nautičke luke u Supetru na otoku Braču
08.04.2019.
u 21:19
Prvenstvo gradnje moraju imati ceste, infrastruktura, parkovi... ili riskiramo kaos
Pogledaj originalni članak

Kako je lajtmotiv Dana arhitekata 3.0, godišnjeg okupljanja koje organizira Hrvatska komora arhitekata, bio javni prostor, logično je da se dobar dio predavanja i panela odnosio na aktualne prijedloge izmjena i dopuna Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju. Polemika o novom paketu izmjena i dopuna dvaju zakona koje je predložilo Ministartstvo graditeljstva i prostornog uređenja koje vodi potpredsjednik Vlade Predrag Štromar traje od početka godine. Kako su neki mediji objavljivali, iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja kao okosnicu i najveće novitete koje donose izmjene i dopune dvaju zakona ističu digitalizaciju dozvola i prostornih planova. Praktično svi dokumenti potrebni za gradnju radili bi se elektronički i na isti način slali nadležnim tijelima.

- Struka je apsolutno za to i može to tehnološki pratiti. Problem vidimo u upitnoj spremnosti lokalnih ureda da prate zahtjeve koje novi zakon donosi. Jesu li službenici koji moraju baratati e-dozvolama i svime što će sada dolaziti u elektroničkom obliku za to adekvatno opremljeni i obučeni? S obzirom na dobivene informacije, nismo sigurni da je na terenu situacija takva da će voditi prema skraćivanju procedura - kaže prof. dr. sc. Tihomir Jukić, predsjednik Područnog odbora Zagreb Hrvatske komore arhitekata. Dodaje kako začuđuje naglost u donošenju zakona, sve se mora obaviti u nekoliko mjeseci, umjesto pripremljeno, promišljeno i postupno.

- Sasvim sigurno se ne radi o nečemu što se može provesti kvalitetno u tako kratkom roku. Ako je razlog doista poboljšanje rangiranja Hrvatske na nekim europskim ljestvicama, kao što su nam rekli predstavnici Ministarstva, onda nas taj napredak dugoročno može skupo stajati u prostoru jer se dovodi u opasnost vrsnoća građenja i kvaliteta prostora, koji je uz ljude naše najveće dobro - kaže Jukić. Oštra se polemika razvila tijekom okruglog stola o zakonodavstvu na kojem su uz predstavnike arhitekata bili i Dunja Magaš te Danijel Meštrić iz MGIPU-a.

– Nisu prihvatili argumentiranu kritiku stručnjaka koji izravno sudjeluju u postupku gradnje i u praksi prostornog planiranja. Novim zakonom odlučivanje o gradnji prepušta se lokalnoj samoupravi da bez planirane izrade i provedbe urbanističkih planova može omogućiti bilo gdje gradnju uz zadovoljenje minimalnih uvjeta pristupa parceli i rješavanja odvodnje. Time se otvara prostor za privatni kapital koji će moći graditi gdje hoće a da prije toga nisu doneseni obvezni urbanistički planovi uređenja koji jedini cjelovito sagledavaju prostor. Bez prethodnog planiranja proces realizacije gradnje će dugoročno nailaziti na probleme - kaže prof. Tihomir Jukić. Upozorava i da se ignoriranjem urbanističkih planova narušava temelj prostornog planiranja, a to je da se prvo rješava ono što je zajedničko kao što su prometnice, infrastruktura, društveni sadržaji, prostori za djecu i sport, a tek onda privatna gradnja.

- Ako odmah dopustite nekontroliranu privatnu gradnju bez adekvatnih ulica i infrastrukture, nema smisla više planirati jer se ono zajedničko naknadno neće moći kvalitetno ostvariti. Pogotovo je to opasno za obalno područje koje od 2004. čuvamo od neprimjerene i nekontrolirane gradnje, a tim će promjenama biti izravno napadnuto. Dobit ćete nakupinu građevina, kao i pri dosadašnjoj nelegalnoj gradnji, bez adekvatne infrastrukture i organiziranog javnog prostora - kaže prof. Tihomir Jukić.

Upitna je i odluka da se u nekim slučajevima može realizirati gradnja i prema lokalnim planovima koji su u suprotnosti s planovima višeg reda i šireg područja. Na taj će način privatni ili korporacijski kapital imati još veći utjecaj na devastaciju prostora. Struka je na novi Zakon o gradnji dala više od 800 primjedbi, usvojeno ih je 17%. Zakon o prostornom uređenju imao je 213 primjedbi, usvojeno ih je samo oko tri posto. Taj broj od tisuću i više primjedbi još više govori o upitnosti predloženih izmjena zakona i nespremnosti Ministarstva da prihvati obrazloženu kritiku struke koja se izravno bavi građenjem i planiranjem. Još je poraznije što su službenici Ministarstva i njihov ministar koji je također bio gost Dana arhitekata 3.0 stigli na događaj znajući da je Vlada zakone već prihvatila te da se priprema poslati ih u Sabor na izglasavanje.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

I1
ing-12345
07:18 09.04.2019.

Ministar Štormar i njegovi HNS uhljebi su zlo i grobari hrvatskog graditeljstva.

MM
Marko_Maras
09:00 09.04.2019.

Opet tendenciozan naslov protiv privatnog kapitala. Socijalisti svi i svuda! A privatni kapital jedini može spasiti ovu propalu zemlju, jer jedino od poreza iz privatnog sektora može doći novac za penzije, socijalu i javne službe. Naravno da je nedostatak urbanističkih planova velik problem, ali naslov je trebao glasiti "Nesposobna država ne zna sastaviti urbanističke planove".