Privatniku s uputnicom samo ako su liste čekanja predugačke

Za dijagnostički pregled dojke magnetskom rezonancijom čeka se u prosjeku 196 dana, za magnet krvnih žila mozga 185 dana, za magnet mozga 157 dana, za MR abdominalnih organa 147 dana... Za pregled MR-om najkraće se čeka u bolnici u Požegi – 73 dana, a najviše u KBC-u Zagreb – 230 dana. U "Milinovićevoj bolnici" u Gospiću za pregled CT-om uopće nema čekanja, a najduža je lista za CT, i to 132 dana, u varaždinskoj bolnici. Za ultrazvuk srca nema čekanja u Specijalnoj bolnici u Dugoj Resi, a najduža je lista, 348 dana, u Županijskoj bolnici Čakovec.

Crvene uputnice

To su službeni podaci Nacionalne liste čekanja Ministarstva zdravstva za travanj u državnim i županijskim zdravstvenim ustanovama koji se svakodnevno obnavljaju i mijenjaju. Ali, treba reći i to da je od uspostavljanja nacionalne liste prije malo više od godinu dana iz Ministarstva zdravstva pozvano gotovo 9000 pacijenata, ali ih je preusmjeravanje u drugu ustanovu u kojoj su na red došli mnogo prije prihvatilo samo 3200. Velika većina ljudi, čini se, radije čeka svoj termin u željenoj bolnici.

HZZO je ponovno, na temelju natječaja, angažirao privatne poliklinike te s oko njih 90 sklopio ugovor, među ostalim, i za dijagnostičke pretrage za pacijente s uputnicom državnog osiguranja. Sedamsto milijuna kuna osigurano je za ukupnu izvanbolničku specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, a koliko će od toga otići privatnicima ovisi dakako o količini obavljenih pretraga za državne osiguranike, kaže direktor HZZO-a Tihomir Strizrep. No promijenila su se pravila tko, kako i kada s "crvenom uputnicom" smije otići privatnom liječniku. Pacijent se ne može odmah uputiti privatniku nego se prvo mora prijaviti i tražiti termin u ustanovi javnoga zdravstva. Ako je lista čekanja za željenu pretragu preduga, liječnica iz Ureda nacionalne liste Ministarstva naziva pacijenta i "preusmjerava" ga u drugu državnu ili privatnu ustanovu i nudi mu novi, bolji termin, ističe ministar Darko Milinović i dodaje:

– Ovakvim modelom želimo i privatni sektor, u dijelu koji plaćamo, imati pod kontrolom. Želimo da se istodobno maksimalno iskoriste kapaciteti u ustanovama javnoga zdravstva, a da privatni budu nadopuna za kritične točke na listama čekanja.

U vrijeme krize važna je i cijena privatne usluge koju plaća HZZO, pa direktor izdvaja kako su cijene koje su ugovorene s privatnim poliklinikama istovjetne onima za javni sustav zdravstva. K tome, za MR i CT u privatnika postignuta je jedinstvena cijena bez obzira na to koji se dio tijela snima. Pretraga CT-om stoji 600 kuna, MR-om 1200 kuna; prije je prosječna cijena magneta bila 1600, a CT-a 1400 kuna. Za isti novac može se dakle obaviti gotovo dvostruko više pretraga, što bi trebalo utjecati na liste čekanja.

Nedostaje radiologa

Od 1. svibnja, mamografija u sklopu nacionalnog screeninga raka dojke posve je usmjerena na javni zdravstveni sektor. Jer, kaže Milinović, ispostavilo se da imamo čak od 30 do 40 posto slobodnih mamografskih kapaciteta, a kako je riječ o preventivnom programu koji ima vlastiti financijski fond, i bolnice će moći zaraditi dodatni prihod. Predsjednik hrvatskog društva radiologa prof. dr. Boris Brkljačić slaže se s time da imamo dosta radiološke opreme, no ne i radiologa, a najviše ih, kaže, nedostaje u velikim kućama kao što je zagrebački KBC.

– Ali, nije baš lako naučiti i usvojiti nove zahvate. Stoga mnogi radiolozi radije rade po privatnim poliklinikama za veću plaću nego da dežuraju u velikim bolnicama – zaključuje prof. Brkljačić.