Ne može nitko - stoji u rasporedu dežurstava za srpanj jedne zagrebačke bolnice. U tri dana srpnja dežura “ne može nitko”, a u 13 dana istog mjeseca, na konkretnom odjelu, dežura – “dežurni”. Ovo zadnje znači da će na taj odjel pozvati dežurnog liječnika s nekog drugog odjela ako bude mogao preuzeti i taj dio posla. Nije ovakav raspored izoliran slučaj u hrvatskom zdravstvenom sustavu ni jedina bolnica koja se muči “pokriti” za vrijeme godišnjih odmora. U KBC-u Sestre milosrdnice odlučili su jedan odjel privremeno zatvoriti kao organizacijsko rješenje. Na tri, da tako kažemo, udarna ljetna tjedna krajem srpnja i početkom kolovoza zatvorit će torakalni odjel zbog manjka medicinskih sestara.
– Ove ćemo godine prvi put zbog nedostatka medicinskih sestara, kojih nam i inače nedostaje, zatvoriti manji odjel od 12 kreveta. U ta tri tjedna preraspodijelit ćemo ljude na druge odjele, a time ćemo smanjiti i prazan hod, bit će manje praznih kreveta i posao će se bolje raspodijeliti. Riječ je naravno o takozvanim hladnim pacijentima najvećim dijelom benigne patologije za što se inače čeka jesen i ne odlučuje se operirati ljeti – objašnjava prof. dr. sc. Mario Zovak, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, dodajući da se mora poštovati kolektivni ugovor i ljudima omogućiti korištenje godišnjeg odmora.
Bolja kontrola rada
Radno vrijeme u zdravstvu nije aktualna tema samo zbog ljeta i godišnjih nego i zato je ostalo svega još nekoliko dana za javnu raspravu o novom pravilniku koji se bavi upravo tim pitanjem. Pravilnik podugačkog naziva (Pravilnik o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u ordinaciji mreže javne zdravstvene službe) trebao bi startati od jeseni, a ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić najavljuje da će donijeti bolju kontrolu rada liječnika.
– Svi moraju poštovati zakon i bit će bolje kontrole rada liječnika. Poslodavac je dužan osigurati radniku godišnji odmor, ali i funkcioniranje ustanove tako da ne smije nigdje biti da nema dežurnog. Svaki eventualni manjak kadra će se riješiti i mora biti i dežurnih te se ništa nigdje neće zatvarati – kazao je ministar zdravstva.
Obvezna vikend-dežurstva
Spomenuti Pravilnik propisuje radno vrijeme kako u bolničkoj tako i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Upravo su dežurstva “primaraca” tema još od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Novi Pravilnik postavio je radno vrijeme ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od 7 do 14.30 sati te od 13 do 20.30 sati za ordinacije liječnika koji ne rade kućne posjete te sat vremena kraće radno vrijeme za idu u kućne posjete. U prijedlogu novog Pravilnika također nema više rečenice koju mnogi pacijenti često mogu pročitati na vratima svojeg obiteljskog liječnika – da posljednji sat radnog vremena služi za završetak rada prijepodnevne smjene i pripremu rada poslijepodnevne.
No, to ne znači sat vremena rada dulje s pacijentima, smatra dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine:
– Raspored rada u tijeku radnog vremena na odluku je liječniku kako će organizirati svoj radni dan i pacijenti znaju kako njihov liječnik radi, kada vadi krv, kad je vrijeme za administraciju.
Po novom su Zakonu o zdravstvenoj zaštiti svi primarci obavezni dežurati subotama poslijepodne od 15-20 sati, a nedjeljom od 8-20. U nekim županijama tih dežurstava nije ni bilo, kao u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj ili Brodsko-posavskoj. U nekima su dežurali samo doktori iz domova zdravlja, u nekima i koncesionari ako su htjeli, a negdje svi ravnopravno. Od početka ove godine na snagu je stupio Zakon koji na dežurstva obvezuje sve.
Zato našeg kamenjarskog ministra sa pilećim mozgom to ne zabrinjava i uopće ne vidi problem u zdravstvu....mogli bi i film po njemu snimiti "čovjek koji je premalo znao"