Jasminka Pečarić, bivša bankarica u Komercijalnom centru Erste banke u Čakovcu, priznala je krivnju te je na temelju nagodbe s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) na zagrebačkom Županijskom sudu osuđena na jedinstvenu kaznu od dvije godine i četiri mjeseca zatvora zbog pomaganja u subvencijskoj prevari i krivotvorenja dokumenata. Osim toga HAMAG BICRO-u mora platiti oko 5000 eura, a mora platiti i 500 eura sudskih troškova. Osim Jasminke Pečarić, krivnju je priznao i s EPPO-om se nagodio i Josip Martelo koji je zbog pomaganja u subvencijskoj prevari osuđen na jedinstvenu uvjetnu kazanu od 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od pet godina. On HAMAGU BICRO mora platiti 27.643 eura, te također mora platiti 500 eura sudskih troškova.
Još ranije s EPPO-om su se nagodili Dejan Slunjski i Danijel Martinčević. Slunjski je osuđen na jedinstvenu djelomično uvjetnu kaznu od dvije i pol godine zatvora, a od izrečene kazne šest mjeseci mora provesti u zatvoru, dok mu se ostatak mijenja uvjetnom kaznom uz rok kušnje od pet godina. Osim toga, mora vratiti 160.309 eura, i to HAMAG BICRO-u. Nešto novca je do sada uplatio, a ostatak od 153.309 eura, solidarno s njim u roku od četiri godine moraju vratiti i Martinčević i tvrtka Gemelos koja je novčano kažnjena sa 7000 eura. Martinčević je osuđen na uvjetnu jedinstvenu kaznu od 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od pet godina. Ako Slunjski u zadanom roku ne vrati sav novac, opozvat će mu se uvjetni dio kazne i zamijeniti zatvorom, a dug će se prisilno naplatiti. Kao što će se prisilno naplatiti i tvrtki Gemelos ako svoju kaznu ne plate u roku od 12 mjeseci, i ne vrate svoj dio nepripadajuće imovinske koristi od oko 27.000 eura.
EPPO ih je teretio da su subvencijske prevare počinili od 2018. do 2023. te da im je cilj bio da nepripadno dobiju financijske potpore SME financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Konkretnije, radilo se o tri kredita iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) koje su tražili uz obrazloženje da im novac treba za poslovanje. Među tim kreditima bio je i kredit kojim su se trebali pokriti gubici do kojih je došlo zbog pandemije COVID-a, a isplatu tih kredita tražili su preko Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG BICRO). EPPO ih je teretio da su osnovali lanac tvrtki koje su bile u njihovom vlasništvu, a tvrtke su im bile potrebne kako bi dokazali da imaju pravo na financijsku potporu za SME. Predočavali su krivotvorene planove, fakture za nepostojeće transakcije, kao i nepouzdane korporativne bilance, koje su pokazale da spomenute tvrtke uspješno posluju. No EPPO je napravio analizu novčanog tijeka tvrtki koja je pokazala da dobiveni krediti nisu korišteni za ono za što su bili namijenjeni. Ispostavilo se da su optuženici, nakon što bi novac od kredita bio isplaćen na njihove poslovne račune, podigli taj novac u roku od 24 sata. Krediti nisu vraćani, a njihova naplata nije bila moguća jer nije bilo elemenata osiguranja.