Koliko su dramatične klimatske promjene i imamo li još vremena utjecati na budućnost te koji su ključni problemi, govorilo se u emisiji "U mreži Prvog" na HRT-u, s gostima Brankom Grisogonom, profesorom na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Igorom Dekanićem, profesorom na Rudarsko-naftno geološkom fakultetu te glavnim meteorologom HRT-a Zoranom Vakulom.
Grisogono je rekao kako nas zabrinjava kombinacija pojava, od porasta srednje temperature, porasta minimalne i maksimalne temperature do topljenja leda i stanja mora i oceana.
– Mi, kao svijet, presporo reagiramo na klimatske promjene, naglasio je i dodao kako se Pariški sporazum neće moći postići za globalni porast temperature za 1,5 stupnjeva Celzijusa od početka industrijalizacije, nego će se ići prema 2 stupnja, a to znači nestanak 50 posto koralja. Za mnoge druge biljke i životinje to će biti prenagla promjena – naglasio je i dodao kako se u planinama događaju još dramatičnije promjene.
Vakula je istaknuo kako su problem sve veći i sve ekstremniji. – Evo, već ovaj tjedan je vjerojatno da ćemo imati u 24 sata količinu kiše kao nikada u rujnu. Ti ekstremi i kiša i suša i visoka i niska temperatura su problem, rekao je. Ukazao je na to da je u protekla tri dana u Zagrebu najniža temperatura bila kao rijetko kada niska za ovo doba godine.
– Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je vrlo vjerojatno posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri – naglašava Vakula.
– Poruka svima jest da smanjimo svoj utjecaj na prirodu i okoliš te učinimo i mi mali ljudi ono što možemo kako bi nam priroda uzvratila ljepše nego što nam sada vraća – rekao je.
Dekanić je istaknuo kako je poanta svega u ekonomiji.
– Svijet zna da mora učiniti nešto, a to je povezano sa skupim razvojem tehnologije. Smanjenje onečišćenja, stakleničkih plinova, povezano je s radikalnim smanjenjem potrošnje energije, a time i smanjenjem gospodarskog rasta, a to je teško učiniti – zaključio je i dodao kako je cijela filozofija suvremene civilizacije sačinjena na uspjehu, konkurenciji, rastu i progresu. Naglasio je kako svijet već 50 godina zna kako bi se trebalo smanjiti korištenje prirodnih resursa, a potrošnja energije danas je dva i pol puta veća nego prije 40 godina.
Grisogono je naglasio kako će zatopljenje od dva stupnja donijeti nagle izmjene suša i poplava, topljenje leda i snježnog pokrivača zbog čega pati biljni i životinjski svijet, javljat će se invazivne vrste biljaka i životinja te će doći u pitanje proizvodnja hrane.
– Vjerojatno je da ćemo mi polovicom ovog stoljeća nadmašiti zatopljenje od dva stupnja i to će imati velikih posljedica – rekao je.
Video: Snimka opustošenih Bahama
stari egipćani su pratili vodostaj nila tisućama godina. zabilježili sve moguće oscilacije. na temelju toga radili i prognoze, planirali sjetvu, žetvu. mi sa kompjuterima i satelitima nismo u stanju dat točnu (vakula, točnu!) prognozu za iduća tri dana!! umišljamo da 'znamo' kakvo će biti vrijeme za 100 godina! za tri dana fulamo žestoko, nikom ništa, a sad bi da prihvatimo isto takve prognoze za idućih 100 godina. koralji? nestanu jedne vrste, rastu druge. o tome vam vaši stručnjaci ne žele govoriti. ne žele vam, reći da se nakon silnog pomora koralja na velikom grebenu dogodilo čudo, počeli rasti koralji, nove vrste došle na svoje. proces koji se odvija tisućama godina. sad smo počeli od svakog malo jačeg pljuska raditi perverziju, stvaramo paniku, kao gotovo je, propadamo, tonemo. kolko se razina jadrana digla zadnjih 50 godina? niti 6 mm. a prijetite nam dizanjem od 600 mm, 60 cm, 0,6 m, kako vam drago... i to u idućih 60 godina!! pojma nemate o ničemu, svi ste postali stručnjaci, prepisujete jednu te istu ideju, koja je u startu krivo postavljena. svi gurate jedan model koji za sve okrivljuje co2. a razina co2 kroz zemljinu povijest je varirala i dalje će varirati, bio tu čovjek ili samo majmuni... palili mi šume, ugljen, naftu i plin, budu li prdile krave ili ne budu, svejedno. više co2, veća proizvodnja biljne mase, općepoznata stvar. porastom temperatura otvaraju se neki novi krajevi, a u 'starima' idu nove kulture. otkad postoji namibijska pustinja?