Dok se ministar financija Slavko Linić svim silama trudi smanjiti nelikvidnost, iza leđa mu se u bilancama javnih tvrtki obveze povećavaju. Prema podacima koje je nedavno iznio Linić, najbolji je platiša Croatia osiguranje koje svim dobavljačima plaća u roku od sedam dana, a najgori je Vjesnik, koji je u procesu predstečajne nagodbe. Hrvatske željeznice, odnosno tri tvrtke u njezinu sastavu, plaćanje rastegnu i do 193 dana, ali ti će se dugovi podmiriti pomoću kredita pa bi i te tvrtke rok plaćanja trebale svesti na 30 dana.
Najbolji omjer Fine
Ipak, u bilancama tvrtki obveze prema dobavljačima rastu i dosegnule su 3,9 milijarde kuna, što je 450 milijuna kuna više nego u ožujku 2012. godine. Kad bi se iz zbroja obveza svih 23 javnih poduzeća izdvojila Hrvatska elektroprivreda, koja je jedno od rijetkih poduzeća koja su smanjila obveze prema dobavljačima, ostalo bi 2,35 milijardi kuna obveza, odnosno oko 715 milijuna kuna duga više nego lani. Većina obveza iz tih bilanci nije dospjela na naplatu.
Poduzeće Autocesta Rijeka – Zagreb koje je nakon godina poslovanja u minusu napokon zabilježilo neto dobit od 17,11 milijuna kuna – što je iznenađenje s obzirom na minus veći od 100 milijuna iz prvog kvartala 2012. – povećalo je obveze prema dobavljačima za 90 milijuna kuna. Nije lako ni kooperantima Hrvatskih autocesta jer su im potraživanja prema toj tvrtki znatno narasla – sa 352 milijuna kuna na 527 milijuna kuna. Hrvatska radiotelevizija plaća urednije nego lani pa sad ima 50 milijuna kuna manje obveze prema dobavljačima, a uspjela je popraviti i naplatu svojih potraživanja. Kad bi 22 javna poduzeća (bez HEP-a) u jednom danu naplatila sva potraživanja od svojih kupaca i tim novcem podmirila obveze prema dobavljačima, ostala bi u minusu od 115 milijuna kuna. Najveću razliku između potraživanja od kupaca i obveza dobavljačima ima HAC jer ima 447,8 milijuna kuna veće dugove od potraživanja. Postotno u najgorem su položaju Hrvatske ceste jer im potraživanja pokrivaju samo jedan posto obveza. Najbolji omjer potraživanja i obveza ima Fina. Iako duguje 15 puta manji iznos nego što potražuje, u poslovanju joj problem stvaraju neuredni platiše koji joj godinu dana duguju oko 371 milijun kuna. Poseban problem javnih poduzeća su dugovi prema bankama jer u bilancama pronalazimo gotovo 49 milijardi kuna dugova financijskim institucijama. Oko 37 milijardi kuna kredita odnosi se na dugove cestarskih tvrtki koje su njima financirale gradnju autocesta i cesta, ali zabrinjavajuće je što se ti krediti ne smanjuju.
Druga dioptrija
Dapače, Hrvatske ceste imaju milijardu kuna veće kredite nego krajem ožujka 2012. pa sad bankama duguju 7,8 milijardi kuna. Tri tvrtke HŽ-a (Infrastruktura, Putnički prijevoz i Cargo) također su nabildale dug bankama za milijardu kuna u godinu dana. Podaci o ukupnim obvezama javnih tvrtki zabrinjavajući su jer su ukupne obveze narasle za više od tri milijarde kuna u godinu dana. Na kraju ožujka tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u bilancama su imale 62,34 milijarde kuna ukupnih obveza što je za 3,25 milijardi kuna više nego točno godinu dana ranije. To znači da su u ovom trenutku tvrtke zadužene za gotovo osam puta veći iznos od svojih prihoda na razini tromjesečja. Drugim riječima, morale bi raditi dvije godine bez ikakvih troškova da plate sve što im je obveza. U tom kontekstu pozitivan rezultat od 731,4 milijuna kuna i skok u zonu neto dobiti iz lanjskih gubitaka od 288,3 milijuna kuna potpuno je druga dioptrija.
>>Vlada napušta Čačićev plan: Okreće se privatnim investicijama