Večernji list proučio je tekst potpisanog Sporazuma o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine. Sporazum su danas u Dubrovniku potpisali premijer Andrej Plenković i predsjednik Volodimir Zelenski.
"Hrvatska solidarnost s Ukrajinom ima duboke korijene, između ostaloga i zbog toga što obje sudionice u potpunosti razumiju istinsko nacionalno značenje i važnost obrane od agresivnih ratova za teritorijalno osvajanje i pokoravanje. Imajući to na umu, Hrvatska je u jedinstvenom položaju da pomogne Ukrajini vlastitim stručnim znanjem vezanim uz rat, posebice, ali se ne ograničavajući, u područjima razminiranja, skrbi za veterane i procesuiranja teških zločina. U skladu s prethodno navedenim zajedničkim vrijednostima, Hrvatska i Ukrajina ostaju snažno opredijeljene za dugoročnu suradnju i potporu. Hrvatska je bila uz Ukrajinu od početka ruske agresije 2014. i nastavit će tako sve dok Ukrajina ne prevlada", kaže se u preambuli.
Dalje se konstatira kako je Hrvatska od veljače 2022. Ukrajini pružila ukupno oko 300 milijuna eura gospodarske, financijske, humanitarne, razvojne i druge pomoći. To uključuje 11 paketa vojne pomoći. "Hrvatska će nastaviti pružati svoju pomoć Ukrajini u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i ustavnim zahtjevima", kaže se u tekstu sporazuma.
Dalje se navodi kako će dvije zemlje produbljivati sigurnosnu suradnju, što bilateralno, što kroz multilateralne mehanizme, a to uključuje i razmjenu obavještajnih podataka.
"Sudionice će raditi zajednički te s međunarodnim partnerima kako bi osigurale sposobnosti i otpornost Ukrajine da se obrani i odvrati svaku moguću buduću agresiju. Hrvatska će nastaviti pružati vojnu pomoć, nadovezujući se na 11 već usvojenih paketa vojne pomoći od početka ruske agresije. Za osiguranje spomenutih ciljeva sudionice će voditi Strateški dijalog o obrambenoj i sigurnosnoj politici, prema potrebi i obostranoj odluci. Uviđajući važnost i žurnost kontinuirane vojne pomoći Ukrajini, Hrvatska će istražiti mogućnosti za daljnju pomoć, uključujući koalicije u sklopu Kontaktne skupine za obranu Ukrajine.
Kako bi povećale obrambenu spremnost, sudionice će poticati suradnju između svojih obrambenih industrija također nadovezujući se na svoje ratno iskustvo", kaže se u tekstu. Spominje se i mogućnost "zajedničke vojno-obrambene proizvodnje, uključujući mogućnosti zajedničkih projekata s lokalizacijom u Ukrajini, s ciljem unapređenja zajedničkih gospodarskih interesa i jačanja strateških veza".
VEZANI ČLANCI:
Dio sporazuma govori o podršci politici sankcija protiv Rusije. Jedan dio odnosi se na podršku članstvu Ukrajine u NATO-u. Spominje se i washingtonski summit, na kojemu je Hrvatsku predstavljao predsjednik Zoran Milanović, koji ovih dana pokušava minirati nešto što je podržao u deklaraciji tog NATO-ova summita u srpnju.
"Sudionice toplo pozdravljaju i snažno podupiru činjenicu da je sastanak na vrhu NATO-a u Washingtonu u srpnju 2024. ponovno potvrdio ideju da je budućnost Ukrajine u okviru NATO-a. Hrvatska, kao članica NATO-a, nastavit će podupirati neopoziv put Ukrajine prema punopravnom članstvu u NATO-u, uključujući i povećanu obrambenu i vojnu interoperabilnost NATO-a i Ukrajine te sve tješnje političko usklađivanje. Nadovezujući se na donirani nacionalni doprinos Sveobuhvatnom paketu pomoći NATO-a za Ukrajinu, Hrvatska će nastaviti sa svojom potporom Ukrajini kroz NATO-ovo financijsko obećanje dugoročne sigurnosne pomoći", kaže se u tekstu.
"Put do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini može se temeljiti samo na međunarodnom pravu, uključujući Povelju UN-a, i punom poštovanju neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Rusija mora prestati i u budućnosti se mora suzdržati od uporabe ili prijetnje uporabom sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti Ukrajine. Hrvatska se obvezuje nastaviti svoje diplomatske napore dvostrano s trećim zemljama, kao i na multilateralnim forumima za promicanje provedbe ukrajinske Formule mira i njezinih točaka te će ostati angažirana na određenim točkama ukrajinske Formule mira na razini savjetnika za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, veleposlanika u Ukrajini i mjerodavnih stručnjaka", navodi se dalje u sporazumu.
U tom dijelu sporazum izrijekom spominje hrvatsko iskustvo mirne reintegracije kao primjer koji može poslužiti i za završetak ratnih sukoba u Ukrajini. "Sudionice ponovno potvrđuju da postizanje mira zahtijeva uključenost i dijalog između svih strana. U tom kontekstu hrvatska uspješna mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema mogla bi poslužiti kao vrijedan model iz kojeg bi se crpila iskustva. Hrvatska je spremna nastaviti dijeliti svoja znanja s Ukrajinom u tom području", kaže se u tekstu.
Tekst sporazuma govori i o suradnji, odnosno prenošenju iskustva koje Hrvatska ima u procesuiranju ratnih zločina. "U Ukrajini ne može biti trajnog mira bez pravde i odgovornosti. Sudionice će nastojati utvrditi odgovornost za teške zločine i druge međunarodne zločine počinjene u Ukrajini ili protiv Ukrajine u kontekstu ruskog agresorskog rata, u skladu s međunarodnim pravom. Sudionice će nastaviti podupirati rad Ureda glavnog tužitelja Ukrajine i Međunarodnog kaznenog suda kako bi osigurale da se prijavljeni međunarodni zločini u potpunosti i pošteno istraže putem neovisnog, učinkovitog i snažnog pravnog mehanizma. Hrvatska će nastaviti aktivno sudjelovati u temeljnoj skupini o opcijama za uspostavu suda za zločin agresije na Ukrajinu, kao i u Savjetodavnoj skupini za teške zločine. Hrvatska će nastaviti s Ukrajinom redovito dijeliti svoje stručno znanje u vezi s procesuiranjem teških zločina, uključujući radionice o istraživanju i procesuiranju teških zločina."
Hrvatska i Ukrajina ustrajat će u kažnjavanju Rusije i mogućem ukrajinskom traženju ratne odštete. "Sudionice ponovno potvrđuju svoje opredjeljenje da Rusku Federaciju utvrde odgovornom za nanošenje štete, gubitaka i ozljeda pojedincima i pravnim subjektima, kao i državi Ukrajini, kao rezultat ruskih protupravnih radnji na međunarodnoj razini počinjenih u Ukrajini ili protiv Ukrajine, uključujući njezinu agresiju i kršenje Povelje Ujedinjenih naroda, čime će se također pomoći u odvraćanju budućih napada i podržati oporavak Ukrajine. Hrvatska će, radeći sa svojim partnerima, nastaviti istraživati sve zakonite mogućnosti, sukladne primjenjivim ugovornim obvezama i u skladu s EU i međunarodnim pravom, putem kojih bi se ruska imovina mogla koristiti za potporu Ukrajini."
U završnim odredbama sporazuma navodi se da će biti na snazi 10 godina, da ne zahtijeva potvrđivanje u nacionalnim parlamentima dviju država te da se može prekinuti u bilo koje doba ako jedna strana obavijesti drugu o raskidu sporazuma. Sporazum je potpisan na hrvatskom, ukrajinskom i engleskom jeziku, pri čemu je, u slučaju razlika u tumačenju, mjerodavan engleski tekst.
FOTO Snajperisti, dronovi, mornarica... Pogledajte kako se osigurava Dubrovnik kada u njega stiže Zelenski
Dobro a što mi dobivamo za to, samo mi imamo obveze s Ukrajina ništa. To nije sporazum.