Državnoodvjetničko vijeće (DOV) na sjednici u utorak utvrđivalo je pravodobnost i potpunost prijava kandidata na javni poziv za glavnog državnog odvjetnika raspisan krajem studenoga prošle godine. Prijave sve četvorice kandidata koji su se javili na javni poziv za šefa DORH-a su pravovaljane i potpune, utvrđeno je na sjednici.
Među kandidatima su odvjetnik Mladen Dragičević, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner, trenutni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić i sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić.
Vlada Republike Hrvatske objavila je danas životopise i programe kandidata, a koje možete pronaći na linkovima: Mladen Dragičević, Emilijo Kalabrić, Ivan Turudić i Nikša Wagner.
Odvjetnik Mladen Dragičević u svojem programu kao ključne točke ističe zaštitu imovine RH, povećanje efikasnosti i transparentnost postupanja državnog odvjetništva te poseban pozor na kaznena djela iz domene ratnog zločina, koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela vezanih uz zlouporabu europskih fondova.
Zamjenik splitskog Županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner kao strateške ciljeve navodi inzistiranje na kompetentnim stručnjacima, kvalitetnoj administrativnoj podršci, promjeni percepcije Državnog odvjetništva u javnosti, kadrovskom ekipiranju i stalnom nadzoru rada zagrebačkih državnih odvjetništava. Uz to, Wagner se zalaže i za osnaživanje odsjeka za ratne zločine, sužavanju nadležnosti Uskoka s naglaskom na kvalitetu rada, pokretanju rada odjela za istraživanje imovinske koristi te smanjenju troškova.
Aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilio Kalabrić u svojem programu ističe kontinuirano obnavljanje državnoodvjetničkog kadra, povećanje financijskih sredstava za rad i smještajnih kapaciteta i bolju opremljenost državnih odvjetništava IT opremom. Kalabrić navodi kako bi posebnu pozornost posvetio radu na predmetima zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te utaji poreza i carine, kao i punoj primjeni instituta privremenog osiguranja imovinske koristi s posebnim naglaskom na kaznena djela u kojima je oštećen državni proračun. Također se zalaže i za što učinkovitiji procesuiranje ratnih zločina, izvansudsko rješavanje sporova i kvalitetno zastupanje interesa RH u arbitraži i zastupanju pred stranim sudovima.
Sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić u svojem programu, između ostaloga, zagovara ideju protočnosti kadrova unutar pravosuđa te jednostavnije mogućnosti da državni odvjetnici i suci nakon određenog vremena mijenjaju sud za državno odvjetništvo i obrnuto. Uz to, zalaže se za značajna poboljšanja u materijalnim uvjetima rada, prostornih kapaciteta, tehničke podrške i informatičke opreme, a smatra i kako bi se sjedište Uskoka zbog praktičnosti trebalo nalaziti bliže zgradi DORH-a u zagrebačkoj Gajevoj ulici, a ne biti dislociran kao što je trenutno slučaj.
Upravo je kandidatura suca Turudića i prije zaključenja natječaja izazvala brojne negativne reakcije u javnosti, posebno oporbenih političara, ali i predsjednika RH Zorana Milanovića koji je poručio da bi na tu dužnost trebala biti izabrana politički i stranački neovisna osoba.
Glavni državno odvjetnik bira se na četiri godine, a za izbor je potrebna natpolovična većina, odnosno najmanje 76 zastupničkih glasova. Prije izglasavanja u Saboru potrebno je i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe. Novi glavni državni odvjetnik zamijenit će prvu ženu na čelu DORH-a, Zlatu Hrvoj Šipek, koja je izabrana u svibnju 2020. nakon što je njen prethodnik podnio ostavku kada se otkrilo da je bio član masonske lože.
Zašto se nitko ne pita zanimljivu stvar, zašto bi netko tko se domogao sudstva i to na visokom kaznenom sudu sada prelazio u drzavno odvjetništvo pa čak i kao glavni državni odvjetnik. To je toliko rijetko, za na prste nabrojati. Obično se iz odvjetništva tuku za Sud, ali obrnuto? Koji su onda tu motivi?