'Kastrirao bi zemlju'

Procurio dokument s pregovora iz 2022.: Putin je postavio ove uvjete za mir, jasno je zašto Ukrajina nije pristala

Foto: SPUTNIK/REUTERS
Russian President Vladimir Putin chairs a meeting in Chelyabinsk
Foto: SPUTNIK/REUTERS
Russian President Putin receives new ambassadors to Russia at Kremlin ceremony
Foto: Sergei Ilyin/REUTERS
Russian President Putin chairs a meeting with members of Security Council in Moscow
Foto: Gavriil Grigorov/REUTERS
Russian President Putin addresses the Federal Assembly in Moscow
Foto: TURAR KAZANGAPOV/REUTERS
Russian President Putin speaks in Astana
Foto: TURAR KAZANGAPOV/REUTERS
Russian President Putin speaks in Astana
02.03.2024.
u 10:40
Nacrt mirovnog sporazuma, koji je sastavljen ubrzo nakon početka ruske invazije, sugerira da je Rusija željela pretvoriti Ukrajinu u "kastriranu" državu.
Pogledaj originalni članak

The Wall Street Journal dobio je uvid u dokument ruskih i ukrajinskih pregovarača iz 2022. godine, dugačak čak 17 stranica, u kojemu su navedeni uvjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina za okončanje sukoba između dviju zemalja. Dokument je nastao u travnju 2022., otprilike šest tjedana nakon početka ruske invazije, a prema nacrtu, Ukrajina bi bila "kastrirana" država, ostavljena na milost i nemilost vojsci susjedne zemlje, stoji u analizi WSJ-a. Uvjeti koje Rusija sada traži vjerojatno će biti još stroži, dodaje se.

Dokument od 15. travnja 2022. sugerira da su pregovarači s obje strane nastojali okončati sukob s pretvaranjem Ukrajine u "trajno neutralnu državu koja ne sudjeluje u vojnim savezima". Također, Ukrajina ne bi smjela obnoviti svoju vojsku uz pomoć Zapada, a Krim bi bio "de facto" pod kontrolom Rusije. U konačnici nikakav dogovor nije postignut. Razmjeri ruskih ratnih zločina u Ukrajini postali su očiti, vojno bogatstvo Ukrajine se poboljšalo, a Zapad je prosuo oružje kako bi ojačao Kijev.

Danas Ukrajina tvrdi da neće započeti mirovne pregovore dok Rusija ne povuče svoje trupe iz njihove zemlje. Nakon dvije godine sukoba ukrajinsko javno mnijenje čvrsto je protiv bilo kakvog mirovnog sporazuma, a predsjednik Ukrajine, Volodomir Zelenskij, upozorio je da bi svaki prekid neprijateljstava omogućio Rusiji da se ponovno naoruža i nastavi napadati Ukrajinu u budućnosti. Analitičari ističu da je vojna pobjeda za obje strane sve manje vjerojatna.

Dokument otkriva brojne ustupke koje su pregovarači s ruske i ukrajinske strane razmatrali dok se Kijev borio u prvim tjednima rata. Za Rusiju, to je bio trenutak kada je shvatila da je ukrajinska obrana iznenadila njene trupe. Međutim, istovremeno služi kao podsjetnik na kompromise koje bi Rusija mogla pokušati nametnuti Ukrajini u slučaju smanjenja zapadne vojne potpore i ostvarivanja značajnih teritorijalnih dobitaka.

VEZANI ČLANCI:

U nacrtu ugovora navodi se da, iako je Ukrajini dopušteno težiti članstvu u Europskoj uniji, ne bi se smjela pridružiti vojnim savezima poput NATO-a. Također, strano oružje ne bi bilo dopušteno na teritoriju Ukrajine, dok bi se njezina vojska svela na određeni broj. Rusija je pokušavala ograničiti sve aspekte, uključujući broj vojnika i tenkova, kao i maksimalni domet projektila koje bi Ukrajina mogla koristiti. Moskva je željela ograničiti ukrajinske oružane snage na 85.000 vojnika i 342 tenka. Ukrajinski pregovarači željeli su 250.000 vojnika, 800 tenkova i 1900 artiljerijskih streljiva. Rusija je, s druge strane, tjela da domet ukrajinskih projektila bude ograničen na 40 kilometara. 

Poluotok Krim, koji je već okupirala Rusija, ostao bi pod utjecajem Moskve i ne bi se smatrao neutralnim. Moskva se također zalagala da ruski jezik funkcionira na ravnopravnoj osnovi s ukrajinskim u vladi i sudovima, što je klauzula koju Kijev nije potpisao, prema nacrtu dokumenta. Budućnost istočne Ukrajine, koju je Rusija tajno napala i okupirala 2014., nije bila obuhvaćena u nacrtu, ostavljajući tu temu za pregovore između Putina i Zelenskog. Međutim, taj sastanak nikada nije održan.

Ugovor su trebale garantirati strane sile, među kojima su u dokumentu SAD, UK, Kina, Francuska i Rusija. Te bi zemlje preuzele odgovornost za obranu neutralnosti Ukrajine u slučaju kršenja sporazuma. Međutim, tijekom trajanja ugovora, od tih jamaca bi se zahtijevalo da "raskinu međunarodne ugovore i sporazume koji nisu u skladu s trajnom neutralnošću Ukrajine", što bi uključivalo sva obećanja bilateralne vojne pomoći. Međunarodna sigurnosna jamstva se nisu odnosila na Krim i Sevastopolj. Sporazum pokazuje da je Putin bio spreman na plan B jer je propao plan A: osvajanje Kijeva i stavljanje Ukrajine pod rusku kontrolu.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se ranije ovog tjedna, poslije nedavnih Putinovih komentara o prekidu vatre, ponudio da bude domaćin novih pregovora. Međutim, analitičari smatraju da nema nekih velikih šansi za obnavljanje takvih razgovora u bliskoj budućnosti. WSJ također dodaje da želja Moskve za pregovorima može u budućnosti još oslabjeti jer Putin vidi manju zapadnu pomoć Ukrajini i veći napredak na bojnom polju.

VIDEO Putin u velikom obraćanju zaprijetio nuklearnim oružjem: 'NATO priprema napad na Rusiju'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 128

FU
Fusnota
10:46 02.03.2024.

Toliko o pregovorima koji su prekinuti na Borisov mig Čekam ljubitelje ruskog svijeta da upru prstom u Zelenog koji je započeo agresiju na Moskovsku državu.

KR
Krug
22:35 02.03.2024.

Zelenski je prokockao svoju šansu da ima cijelu Ukrajinu. Sad će ostati bez četvrtine zemlje. Tako je kad imaš komičara za predsjednika.

NE
Nenad54321
11:03 02.03.2024.

Rusija je htjela da Ukrajina bude njihova marionetska država naravno ko ima svoj ponos na to ne može pristati!