– Ako budemo prisiljeni, gradit ćemo i ogradu prema Hrvatskoj – izjavio je mađarski premijer Viktor Orban sinoć u Bruxellesu, odgovarajući na pitanje Večernjeg lista što će se dogoditi ako migranti počnu zaobilaziti ogradu izgrađenu na mađarsko-srpskoj granici i ulaziti u Mađarsku preko Hrvatske.
Dodao je da će na gradnju ograde na mađarsko-hrvatskoj granici biti prisiljen ako "veći broj migranata" počne koristiti rutu preko Hrvatske.
– Ali to bi bilo lakše jer postoji rijeka. Tehnički to ne bi bio velik izazov kao prema Srbiji. Moja je poanta da, ako želimo poboljšati situaciju i ispuniti naše moralne obveze, moramo braniti granice. Bilo da je to mađarsko-hrvatska ili hrvatsko-srpska granica – rekao je Orban, iz čega (ako pri izgovaranju ovog posljednjeg nije napravio lapsus) proizlazi da je mađarski premijer sklon i ideji gradnje ograde između Hrvatske i Srbije. Nešto prije našeg pitanja o Hrvatskoj, Orban je objasnio da Mađarska ima dvije mogućnosti:
– Ili ćemo braniti južnu granicu ili ćemo braniti austrijsko-mađarsku granicu. Ja mislim da trebamo braniti južnu granicu – rekao je.
Premijer Orban jučer je u Bruxellesu razgovarao s predsjednicima triju institucija EU, Vijeća, Komisije i Parlamenta, a svugdje je naglašavao stajalište da je najvažnije očuvati kontrolu vanjskih granica EU i schengenske zone.
– Poruke poput "samo dođite jer mi smo spremni primiti svakoga" bile bi moralni neuspjeh. Moralno i ljudski je jasno staviti do znanja: "molimo vas, ne dolazite". Zašto morate iz Turske ići u Europu? Turska je sigurna zemlja, ostanite ondje, rizično je doći do Europe. Ne možemo jamčiti da ćete biti prihvaćeni ovdje – rekao je Orban u izjavi novinarima nakon jutrošnjeg susreta s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom.
Europska komisija tvrdi da nema ovlasti ni za kakve pravne korake protiv Mađarske zbog gradnje ograde na granici sa Srbijom jer je čuvanje granice u nadležnosti nacionalnih vlada, a ne EU. No, Komisija ne podržava gradnju zidova kao rješenje u rastućoj migrantskoj krizi već pokušava predložiti zemljama članicama EU uvođenje stalnog mehanizma prema kojemu bi se dio migranata preselio iz svake države koja se nađe pod pritiskom.
Prema nacrtu dokumenta koji je procurio među dopisnicima u Bruxellesu, Europska komisija sprema se predložiti mehanizam prema kojemu bi se od država članica EU tražilo da među sobom raspodijele i zbrinu 160 tisuća izbjeglica koje su došle do Mađarske, Grčke i Italije. Usvoji li se takav prijedlog, Hrvatska bi mogla biti suočena sa zahtjevom da zbrine oko 3.000 izbjeglica.
Iako se u nacrtu zasad ne spominju postotci, odnosno kvote za svaku zemlju, kad je Europska komisija u svibnju ove godine predlagala preseljenje 40.000 izbjeglica i predstavila kvote za svaku zemlju, hrvatski postotak tada je u prijedlogu EK bio 1,73 %. Ostane li to isto i u novom prijedlogu Europske komisije koji tek treba biti dovršen i predstavljen javnosti, 1,73 posto od 160 tisuća bilo bi 2768 izbjeglica koje bi Hrvatska trebala preseliti iz Mađarske, Italije i Grčke te zbrinuti na svome području.
Glasnogovornica EK nije željela komentirati brojku iz nacrta prijedloga koji je procurio, obrazloživši da Komisija ne komentira glasine.
Nakon što Komisija usvoji prijedlog, o njemu tek trebaju raspravljati sve države članice unutar Vijeća EU, a sada se još uvijek čini da se većina novijih članica iz srednje i istočne Europe protivi ideji stalnih kvota za preseljenje migranata.
U nacrtu prijedloga koji je procurio iz Komisije navodi se da bi od 160 tisuća ljudi njih 39.600 bilo preseljeno iz Italije, 66.400 iz Grčke, a 54.000 iz Mađarske.
Ranije, u svibnju, Europska komisija je predložila da se 40.000 ljudi preseli iz Italije i Grčke (riječ je o ljudima sirijskog i eritrejskog državljanstva koji su doplovili preko Sredozemnog mora), no države članice unutar Vijeća EU 20. srpnja odlučile su među sobom rasporediti njih 30.138, gotovo 10 tisuća manje nego što je tražila Komisija. Hrvatska je tada pristala da unutar te brojke od 30.138 zbrine njih 400.
No, ta odluka Vijeća EU iz srpnja nije se još počela primjenjivati i dogovoreni broj izbjeglica još nije preseljen iz Italije i Grčke u druge zemlje EU.
Novi sastanak Vijeća EU na kojem sudjeluju ministri unutarnjih poslova 28 država članica sazvan je za 14. rujna.
>> Očajne izbjeglice sukobile se s policijom i legle na prugu
Kvota za Hrvatsku: u srpnju 400, nekidan 550, danas 3500, sutra eto ti njih 35000 Hrvatska mora suvereno se postaviti prema problemu i ne popustati EU birokratima jer u protivnom uskoro cemo imati problem kakav do sad nismo ni sanjali!