Prodavali bez provjere potpisa

Tri trgovine u manje od sat vremena. Tri krivotvorena potpisa i četveroznamenkasti kunski iznos na poslovnoj kreditnoj kartici Večernjeg lista bilo je jučer dovoljno za zaključak da kradljivci kartica ili čekova doista mogu bez puno truda prevariti hrvatske trgovce.

Krivotvoreni potpis
Iskusio je to, kako smo već pisali, i Zagrepčanin Ivan Pekić, kojem je lopov ukradenom visa karticom u zagrebačkome šoping centru u samo dva sata potrošio čak 15.291 kunu. Krivotvorio je potpis  razlika je jasna i vidljiva  no trgovci potpis nisu provjeravali!
Večernjakovi novinari jučer su, od 12.30 do 13.30 u istome, velikom šoping centru provjerili može li se kupovati tuđom "plastikom". I doista može! Nakanili smo na biznis karticu kolege s posla potrošiti "koju kunu" na darove. Sve bi bilo u redu da se ime potpisnika i vlasnika kartice poklapa ili da je rukopis na slipu i kartici barem sličan! Šetnja novinara uglednim dućanom, izbor odjevnog predmeta, proba u kabini, dugo dvoumljenje o boji te, na kraju, peglanje kartice. Nečitak potpis na slipu, osmijeh prodavačice, "dođite nam opet"... I tako tri puta u tri različite trgovine  odjećom, igračkama i u parfumeriji  isti postupak, osmijeh prodavačice, lažna kartica, lažni potpis. Nijedna trgovkinja nije niti pogledala poleđinu kartice kako bi usporedila potpise!
A na taj se propust ponajviše žale građani kojima su ukradene isprave. Jer gubitka, kako je upozoravao i Pekić, ne bi niti bilo da trgovci uspoređuju potpis kupca na slipu s onime na kartici.

Zloporaba
Zloporaba kartica je, na žalost, u Hrvatskoj sve više, a građani će sve teže istjerati pravdu i nadoknaditi novčani dug. Iz godine u godinu sve je više kartičnih prijevara  lani ih je bilo u vrijednosti gotovo 17 milijuna kuna. Usporedbe radi, 2002. godine ta je vrsta zloporabe iznosila manje od šest milijuna kuna.
S čekovima su kontrole strože s obzirom na to da za njihovo unovčenje mnogi trgovci traže osobnu iskaznicu. No, kako nam je jučer javio Zagrepčanin Franjo G., imao je nesreću da je kradljivac njegove čekove prije nekoliko godina unovčio u trgovinama čiji djelatnici nisu provjerili identitet kupca. Kradljivac mu je, kaže čitatelj, iz automobila dok je bio na sprovodu na Mirogoju odnio aktovku sa svim dokumentima, čekovima i karticama.
 Iako sam policiji i bankama nakon sat vremena prijavio krađu, lopov je stigao unovčiti 10 čekova.
Na fotokopijama čekova koje je unovčio vidjelo se da mu se potpis razlikuje od mojega, čak se nije puno trudio uspješno ga kopirati! U banci su mi predložili grafologa i sudsku tužbu, no odustao sam znajući koliko će to trajati i koliko ću živaca i vremena usput potrošiti. Sam sam podmirio dug od gotovo 20.000 kuna, koliko je kradljivac unovčio na moje ime  kaže čitatelj iz Zagreba.

Od trenutka kad prijavi gubitak ili krađu, korisnik ne odgovara za troškove koji nastanu nakon toga. Čak i za štetu koja nastane prije toga kartičari uglavnom imaju propisane limite. U PBZ American Expressu maksimalan je iznos za koji terete korisnika 100 eura, a u Dinersu 50 eura. Za kartice čiji su izdavatelji banke iznosi limita se razlikuju pa troškovi koje snosi korisnik mogu biti znatno veći. Kod krađe čekova, uspije li ih lopov unovčiti, korisnik snosi troškove odmah, a tek potom grafološki dokazuje da ih nije napravio te ostvaruje pravo na povrat. Teoretski, štete mogu biti bezgranične, ako je lopov u sprezi s trgovcima na prodajnom mjestu. (V. W. M.)