Prodavali cijele semestre, prolaznost na ispitima bila gotovo stopostotna!

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nisu se "prodavali" samo ispiti. Tko je imao novca, kroz Međunarodnu ljetnu školu (MLJŠ) mogao je položiti gotovo cijeli semestar! Večernji list u posjedu je šokantna mišljenja Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu koji je proveo analizu Ljetne škole na zahtjev rektora Alekse Bjeliša i koje je najvećim dijelom i utjecalo na to da je Senat sa čak 54 glasa "za" prošlog tjedna izglasao smjenu dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darka Tipurića za čijeg je mandata Ljetna škola i djelovala.

Prema podacima sveučilišnog odbora, u akademskoj godini 2008./2009. čak 291 student položio je kroz ljetnu školu predmete koji su mu donijeli više od 15 ECTS bodova od ukupno 30 koliko nosi jedan semestar.

Do ocjene za 17 dana

Njih osmero steklo je više od 20 ECTS bodova, a dvoje studenata, polažući ispite u Ljetnoj školi, skupilo je nevjerojatnih 27 ECTS bodova. Da cijela priča bude još sramotnija, postoje studenti koji su u tri godine postojanja MLJŠ-a "kupili" više od 40 ECTS bodova. Ovo je ujedno i dokaz da je uprava Ekonomije osim kršenja Statuta kršila i vlastiti Pravilnik o MLJŠ-u prema kojem jedan student može istodobno upisati najviše dva predmeta u MLJŠ-u te po kojem se po jednom predmetu može steći najviše 9 ECTS bodova.

I tu nastaje novi problem. Predmeti koji nose 9 ECTS bodova u pravilu se slušaju 250 sati. U MLJŠ-u studenti su ih mogli slušati tri tjedna, odnosno 120 sati, iliti 40 sati u tjednu. A većina je položila čak dva takva predmeta koja nose 18 ECTS bodova. Dakako, neki su te predmete odslušali prije u sklopu redovite nastave pa se može pretpostaviti da je njima 17 dana predavanja bilo dovoljno da uspješno polože ispit u MLJŠ-u. No što je s onima koji predmete poput matematike, statistike, osnova ekonomije..., nisu prije odslušali, a potom su ih, bez imalo problema, u samo tri tjedna svladali, izišli na ispite i položili ih? A upravo se to događalo!

Prolaznost na ispitima bila je gotovo stopostotna, što daje za pravo vjerovati kako se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pune tri godine odvijala "legalna prodaja ispita". Kako drukčije objasniti da je prolaznost studenata na ispitima iz statistike, primjerice, na redovitim rokovima lani bila 25,27 posto s prosječnom ocjenom 2,55. A isti ispit iste godine uspješno je položilo čak 93,33 posto polaznika MLJŠ-a, i to s prosječnom ocjenom 3,27.

Dvostruki kriteriji

Je li moguće da su jedni te isti profesori zbog 2000 kuna, koliko je bila cijena slušanja jednog predmeta u MLJŠ-u, tako drastično spuštali svoje kriterije pa ih opet dizali na redovitim rokovima? Odgovor na to pitanje pokušali smo doznati od voditeljice Katedre za statistiku na Ekonomskom fakultetu Ksenije Dumičić koja je, zanimljivo, i voditeljica Ljetne škole. Ali šturo "molim vas da me ne uznemirivate" jedino je što smo dobili.

Pa tako nismo uspjeli dobiti ni objašnjenje kako je moguće da je u Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) upisano da je 37 studenata u MLJŠ-u položilo i Uvod u gospodarsku statistiku, predmet koji se prema planu satnice u MLJŠ-u nije ni izvodio. Svi ovi podaci dokazi su, a upravo to stoji i u mišljenju Sveučilišnog odbora, da MLJŠ nije jedino diskriminirao studente na temelju njihova imovinskog statusa. Ovdje je, smatra odbor, riječ o duboko izobličenu sustavu vrijednosti.

– Takvom logikom, kojom se plaćanjem želi nadomjestiti proces prijenosa i provjere znanja, do krajnosti je dovedeno ono nakaradno nastojanje prema kojem se baš svaka ljudska aktivnost može vrednovati kroz tržište te podvrgavati slijepim zakonima ponude i potražnje – zaključak je Odbora za upravljanje kvalitetom.

Analiza je tek prvi korak, treba ispitati profesore

Provedena analiza Odbora za upravljanje kvalitetom nije znak da je istraga vezana za Međunarodnu ljetnu školu na Ekonomiji gotova. Dapače, to je tek početak. Potvrdio je to i rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš prema kojem dobivene statističke podatke treba svakako dodatno analizirati.

– Treba biti oprezan i ne zaključivati prebrzo o nekim stvarima jer riječ je o osjetljivim pitanjima. Mi ne možemo reći da su profesori snizili kriterije a da ih ne čujemo, porazgovaramo s njima. Za to do sada nismo imali vremena i to je ono što će se odsad događati – rekao je Bjeliš. Dobiveno mišljenje, dodao je, tek je radni materijal koji će se nadograđivati u tri iduća mjeseca. Rok je to koji je Ministarstvo obrazovanja dalo Sveučilištu da do kraja ispita poslovanje Ljetne škole i pokuša napraviti reviziju 5093 ispita koliko ih je u protekle tri godine položeno kroz MLJŠ.

– To je drugi korak na kojem radimo. I ako se na kraju stvarno pokaže da je bilo velikih povreda, moći ćemo razmišljati i govoriti o poništavanju položenih ispita – zaključio je Bjeliš.