Prođu li blok SDP-a i HDZ-a jednako, odlučuje Karamarko

U Hrvatskoj je održan dovoljno velik broj izbornih ciklusa, a da bi se sada, još četiri mjeseca do izbornog finala, s velikom sigurnošću moglo ustvrditi – sve je gotovo, Kukuriku koalicija pobjeđuje. Istina, na političkoj kladionici puno je sigurnije staviti novac na ovu opciju, no i u klađenju mnogi vole staviti novac i na onaj, poveliki koeficijent kojeg dobivaju autsajderi, jer, iznenađenja su česta. Sinergija Kukurikua sada dobro stoji, no čudna se stvar, prema istraživanjima, zbiva i s druge strane jer i HDZ bilježi lagani trend uspona. Zaključi li još HDZ neke predizborne koalicije ili ugovore, situacija se na “kladionici” može promijeniti. Toliko da, nakon izborne noći realnost bude takva da su SDP-ov i HDZ-ov blok dobili podjednak broj saborskih mandata. Tko bi u takvoj situaciji uspio oformiti vlast, ovisilo bi tada i o rasporedu “trećih” snaga koje su prošle izborni prag od pet posto glasova. U takvom raspletu, odlučivale bi više pregovaračke sposobnosti lidera dvaju blokova, a možda manje sama ideološko-politička bliskost. Tko bi se tu bolje snašao i prvi uspio predsjedniku Ivi Josipoviću na Pantovčak odnijeti dokaze da je prikupio dovoljan broj potpisa (barem 77 mandata) zastupnika Sabora RH? Slaven Letica smatra da bi u takvoj situaciji prednost bila na strani HDZ-a, čije su pregovaračke sposobnosti dokazane. – Umiješniji su bili, no ne znam je li ekipa oko Jadranke Kosor dovoljno dobra za tu situaciju, a i okolnosti su se promijenile, nema više mogućnosti da se mandati jednostavno “kupe”, kao prije, veleposlaničkim mjestom ili korupcijom, kaže Letica. – Možda je sadašnji glavni tajnik, Branko Bačić, kao bodul dobar “specijalac”, za takve pregovore – primjećuje Letica.

Samo da manjine ne ucjenjuju

Procjenjuje da bi, nađe li se HSLS u poziciji “privage”, kliznuo prema Kukurikuu jer bi i Darinko Kosor, ali i Dražen Budiša odabrali takvu opciju. Za njima bi krenuo i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista. Ne očekuje, pak, Letica da će HSP ili onaj Ruže Tomašić uspjeti proći u Sabor, jer će, poput žutih mrava “pojesti jedni druge”. No, kada bi odlučivale političke opcije predvođene Milanom Bandićem, Željkom Kerumom, ili, pogotovu Tomislavom Karamarkom, onda bi HDZ mogao računati na značajnu potporu u pregovorima oko formiranja većine – drži Slaven Letica.

Profesorica s FPZ-a, Mirjana Kasapović, strahuje da bi se u takvoj situaciji opet nametnule manjine. A to, po njoj, jednostavno nije “moralna situacija, nego grozna, a u kojoj bi manjine igrale pivota u timu”. Zašto je ta mogućnost prefesorici tako odbojna? – Pa, stoga što dolazimo u situaciju da o budućnosti državne vlasti odlučuje zastupnik koji je to uspio postići jer je skupio 300 ili 500 glasova... Istina, njegov mandat zakonski vrijedi kao i oni ostalih, no ja se ne bih usudila igrati odlučujućeg čovjeka za izbor vlasti u državi ako ne bih imala desetke tisuća glasova iza sebe – kaže prof. Kasapović. Profesorici se, ustvari zamjerilo pragmatično igranje koje su neki zastupnici manjina rabili u prošlosti, a sve se svodilo, zapravo na obično ucjenjivanje vladajućih.

Kerum bi mogao biti iznenađenje

Zdravko Tomac, profesor i političar koji iz osobnog iskustva zna kako funkcioniraju pred i postizborne koalicije, kaže da je realno očekivati da će, ne dođe li do nekih velikih potresa do prosinca, rezultati lijevog i desnog bloka biti približno isti.
– Bit će to mala razlika, odnos 51 naprama 49 mandata, a ostali bi mogli dobiti preostalih 40-tak mandata, premda je naš izborni sustav prilično nepravedan jer mnogo je onih koji dobiju po 3, 4 i više posto glasova, no ne prijeđu prag pa često glasovi birača koji nisu željeli glasati za SDP ili HDZ ipak odu njima – kaže Tomac.

Upozorava kako je situacija u “trećem političkom bloku” kaotična. Procjenjuje da će u Sabor proći – Glavašev HDSSB (nije neostvarivo da dobiju i 5 do 7 mandata), potom Kerumova Građanska stranka. – Kerum je poduzeo nekoliko dobrih marketinških poteza (spomenik Tuđmanu na Rivi, Isusu na Marjanu), sestra Nevenka Bečić odlično ga je pozicionirala u Stankovićevoj emisiji NU2, mogao bi zadobiti nekoliko mandata i biti veliko iznenađenje u Splitsko-dalmatinskoj županiji jer su kandidati SDP-a i HDZ-a u toj županiji slabiji. Tomac računa da će u Sabor sigurno ući i Milan Bandić, koji također vješto vuče marketinške poteze. HSP Danijela Srba ima šanse jer nemaju grijeha vezanog uz odnos prema Haagu, no zasada nemaju snage distancirati se od HSP BiH, koji je izdao hrvatsku stvar. Očekuje da će u Sabor ući i HSP Ruže Tomašić i Zvonka Bušića. Uz njih realne šanse pripadaju i Ladonji Plinia Cuccurina, kao i Hrvatskim laburistima D. Lesara. A šta je s HSLS-om? Tomac očekuje i ulazak nekolicine zastupnika Darinka Kosora i Dražena Budiše na Markov trg.
– No, dobro poznajem te ljude, mene tu smeta što je HSLS spoj jakih ljudi, ali koji “ne idu” zajedno, primjerice V. Srića, Kregar i – Budiša!? Tu Tomac vidi prostor za tzv. negativnu sinergiju jer glasači, koji bi glasovali za Budišu, možda neće htjeti za Sriću i Kregara, ili obrnuto. Za razliku od Letice, koji Budišu i D. Kosora ipak prije vidi na strani ljevice, Tomac je uvjeren da Budiša neće opet na tu stranu. “Ima lošeg iskustva”, kaže.

Zanimljivo, ali Tomac očekuje da na izborima neće biti pobjednika, čak je pitanje hoće li se Kukuriku koalicija uspjeti održati do izbora. Problem je u Jakovčiću koji, strategijskim potezom oko Brijuni rivijere s J. Kosor, pokazuje da razmišlja i spreman je i na suradnju s HDZ-om. Nadalje, HDZ uspijeva stati na noge, a Tomac očekuje da će jačati na ovim osnovama; verbalno se vraća državotvornoj politici Franje Tuđmana, no pitanje je hoće li naći zajednički jezik i s obitelji Tuđman. Marketinški i stvarno, davanje zagrebačkoj zračnoj luci imena F. Tuđmana bilo bi rješenje.

Tomac misli da je sukob Kosor-Pupovac planiran, ali je važan za rejting HDZ-a u vukovarskom kraju. HDZ će ojačati i zbog čvrstog oponiranja J. Kosor zahtjevima i stavovima M. Pupovca i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, a činjenica je da će se zbog aktivnosti I. Josipovića, dijelom javnosti širiti i strah od povratka “Crvene Hrvatske”. Za Tomca je ipak ključno pitanje – a što je s Tomislavom Karamarkom?
– On je, nema sumnje, “birački” vrijedan, brendirao se govorima na Bleiburgu i zalaganjem za suđenje komunističkim zločinima. – Hoće li sa svojom grupom ljudi prići HDZ-u, ili će na izbore ići sam, to bi moglo bitnije odrediti rezultate izbora, smatra Tomac, koji Karamarka drži jakom osobom desnice. U biti, Karamarka vidi i kao potencijalnog pomiritelja brojnih stranaka i strančica desnice, koje razjedinjene i opterećene sujetom oko liderstva u pravilu ne uspijevaju prijeći izborni prag. Na rezultate izbora može presudno utjecati i vanjskopolitički čimbenik – njemačka kancelarka Angela Merkel.

– Do sada je ona pružala jaku potporu J. Kosor, hoće li je i sada dati, ili će biti neutralna, ili će tražiti promjene – to nije nebitno, kao i isti takav odnos Amerikanaca – kaže Tomac. Pored uloge katalizatora desnice, T. Karamarka, računa se da bi još neke akcije povećale izglede HDZ-a za barem ravnopravnu utrku s Kukuriku koalicijom. Postavi li HDZ na izborne liste nezavisne intelektualce poput Višnje Starešine, Zorana Šanguta, Nina Raspudića, Mire Tuđmana, Ante Nazora (ili T. Karamarka), onda HDZ dobiva izbore, optimističan je prof. Tomac. U svakom slučaju “kladionica” je i dalje otvorena. Bude li toliko izjednačeno da će prevaga ovisiti o nekoliko mandata u Saboru, pitanje je koliko će naredna Vlada biti stabilna. I hoće li moći odraditi puni četverogodišnji mandat.