Stručnjaci: Obiteljski zakon treba ukinuti!

Ustavni sud na 338 stranica niže prigovore 18 predlagatelja ocjene ustavnosti Obiteljskog zakona, zbog kojih je taj sistemski iznimno važan propis stavljen pod suspenziju dok Ustavni sud ne ocijeni ustavnost čak oko 150 od njegovih 556 odredaba. Za to vrijeme primjenjivat će se stari Obiteljski zakon iz 2003. godine. Što će biti sa svim onim postupcima koje je zatekla odluka Ustavnog suda, koji su započeti po odredbama novog OZ-a, ali nisu završeni? “Time je stvorena pravna nesigurnost”, komentirala je ministrica Milanka Opačić odluku Ustavnog suda kojom je zadan težak udarac onomu što je trebala biti kruna njezina rada.

– Ni govora! Odluka Ustavnog suda neće izazvati nikakve probleme jer su svi ti instituti čiju ustavnost Ustavni sud ocjenjuje postojali i bolje su riješeni u starom Obiteljskom zakonu, s kojim su svi suci upoznati jer su više od deset godina primjenjivani, i u praksi taj povrat na staro bit će bolji za stranke, u zaštitu kojih su zbog toga i ustali svi ti odvjetnici – obrazlaže prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. S obzirom na to da je ministrica ignorirala sve prigovore stručne javnosti i prije nego što je OZ prošle godine izglasan u Saboru, a nije poduzela ništa ni kada je Ustavni sud potom dao naslutiti što bi mogao biti njegov sljedeći korak, postavlja se pitanje političke odgovornosti ministrice Opačić. Na upit o tomu prof. Hrabar odbila je odgovoriti jer kao znanstvenica ne želi sudjelovati u politizaciji.

Ali o ministričinu komentaru kako odluka Ustavnog suda stvara pravnu nesigurnost kratko je uzvratila da predstavlja izvrtanje stvarnosti i istine dodajući kako je Ustavni sud najviše pravno tijelo za koje u pravnom području kojim se ona bavi može reći da donosi vrlo kvalitetne odluke.

Sporne nove odredbe

Što se tiče strukture napadnutih odredaba, prof. Hrabar rekla nam je da su velika većina, možda i 80 do 90 posto, nove odredbe. I ovaj put, a takvo je mišljenje iznijela i na traženje Ustavnog suda, smatra da je taj novi Obiteljski zakon nepopravljiv jer je riječ o različitim tipovima pogrešaka te da ga treba u cijelosti ukinuti. Njezino mišljenje dijeli i prof. dr. sc. Nenad Hlača, predstojnik riječke Katedre za obiteljsko pravo, a iznio ga je na traženje Ustavnog suda. Uz to je dodao: – Stanje u kojem se pravni sustav RH zatekao “stupanjem” na snagu ObiZ/14 upravo je eklatantan primjer pravne anarhije, neracionalnog postupanja što ne doprinosi pravnoj sigurnosti i izvjesnosti kao osnovama vladavine prava, nego opasno generira pravnu nesigurnost i neizvjesnost. Svaka promjena tako kompleksnog i sveobuhvatnog zakona koji se doslovno dotiče sudbine svakog građanina RH u kriznim gospodarskim vremenima opravdano postavlja pitanje cijene ljudskih prava, jer je učinkovita i dosljedna primjena zakona kojima se promiču i ostvaruju ljudska prava čista ekonomska kategorija o čemu se u RH nedovoljno razmišlja – napisao je prof. Hlača prigovarajući da je “neuslišeni glas razumne kritike struke i znanosti u postupku donošenja ovoga zakona derogirao ideju vladavine prava i u važnom segmentu povjerenja u institucije”. Osvrnuo se i na političku (ne)kulturu i vrlo nisku razinu pravne svijesti napose glede odgovornosti zakonodavca za pravne posljedice i primjenu novog zakona. I prof. dr. sc. Dijana Jakovac Lozić (Pravni fakultet u Splitu) navela je u svojem mišljenju Ustavnom sudu da prigovori OZ čine “upitnim, nejasnim, kontradiktornim, neprovedivim, nomotehnički neprihvatljivim” te se zauzela za “brzo odlučivanje Ustavnog suda” i bez “parcijalnih” rješenja.

Ocjenjuju i čitav zakon

Prof. dr. sc. Branka Rešetar, inače voditeljica radne skupine koja je radila na izradi OZ-a, u svojem je općem očitovanju izrazila osobno zadovoljstvo što će biti ocijenjena ustavnost toliko odredaba tog zakona. Ustavni sud čak je i odveć oprezan s obzirom na iznesena stručna mišljenja. Tim više što se u obrazloženju suspenzije navodi da je riječ o sistemskom zakonu koji ima “više od bilo kojeg drugog zakona kapilarne učinke na pojedince i cjelokupnu društvenu zajednicu jer ulazi u dom svakog čovjeka i izravno utječe na socijalnu stvarnost hrvatskog društva”.

Presedan je da Ustavni sud ocjenjuje toliko odredaba novog zakona s time da se izričito navodi kako se zbog međupovezanosti osporavanih odredaba s ostalima ocjenjuje je li i cijeli Obiteljski zakon neustavan. Pregledom prigovora Ustavni je sud zaključio da, pokaže li se preliminarna ocjena pravilnom, to može dovesti do konačne ocjene o njegovoj disfunkcionalnosti do mjere koja bi se morala ocijeniti nesuglasnom s Ustavom. Otprilike, opomena pred isključenje!