Država je farmaceutsku industriju proglasila strateškom, u Ministarstvu gospodarstva tvrde da u tom smjeru idu i njihove mjere, no iz te industrije poručuju da situacija nikada nije bila lošija – zbog stalnog problema neplaćanja, odnosno dugogodišnjeg besplatnog kreditiranja države, ali i mjera, poput one o preporuci liječnicima da propisuju najjeftinije lijekove. Domaći su proizvođači lijekova dosad u uštedama zdravstvenog sustava participirali sa 284 milijuna kuna, što je 67 posto ukupnih ušteda, a što je nerazmjerno tržišnom udjelu domaće farmaceutske industrije na tržištu lijekova, koji je manji od 30 posto. Istodobno, vodeće farmaceutske kompanije Pliva, Belupo i JGL u valu su investicija vrijednom oko dvije milijarde kuna, koji otvara nekoliko stotina novih radnih mjesta.
Porezno opterećenje
– Strateškoj industriji, pokretaču hrvatskog gospodarstva, sustav ne može dugovati milijardu kuna i uvoditi mjere poput Vodiča o propisivanju lijekova, na koje potom mora reagirati AZTN koji je upozorio HZZO da preporuka liječnicima da propisuju najjeftiniji lijek, unutar grupe lijekova istog sastava, stavlja u neravnopravan položaj proizvođače čiji su lijekovi na osnovnoj listi HZZO-a, a nisu najjeftiniji. Ovom su ‘preporukom’ regulatora ponajviše bili zakinuti pacijenti koji nisu mogli dobiti sve lijekove s Osnovne liste lijekova, potom sustav zbog velikih defektura na tržištu, a o industriji da i ne govorimo – tvrde u Belupu. Cijena nekih lijekova, kažu, svedena je na petinu cijene kutije cigareta ili polovinu cijene vrećice bombona, pa je nemoguće proizvoditi po cijenama kako to traži regulator. To je stanje, tvrde, teško održivo, jer industrija godinama beskamatno kreditira zdravstveni sustav, uz velika odricanja. – Tome se mogu dodati i visoka porezna opterećenja na rad, osobito za ekspertna, dobro plaćena radna mjesta, u usporedbi s nama konkurentnim zemljama. Za brži razvoj gospodarstva potrebna je podrška visokoeduciranim stručnjacima, no nažalost upravo njihova su primanja opterećena nerijetko stopom od gotovo 50 posto, a s doprinosima, opterećenje raste više od 50 posto, što nije motivirajuće – komentira predsjednik uprave Plive Mihael Furjan. – Ako je farmaceutska industrija stvarno prioritet za koji smo se odlučili, potrebno je riješiti probleme zbog kojih trpi i hitno naći rješenja da se otklone – komentiraju u HGK.
Država priprema potpore
Farmaceuti poručuju da kreatori gospodarskog i zdravstvenog sustava moraju shvatiti da njihova industrija nije mjesto troška, već velikog potencijala i investicija. JGL je tako prošli tjedan otvorio novi kompleks Pharma Valley vrijedan 361 milijun kuna, Belupo gradi novu tvornicu krutih te polukrutih i tekućih oblika lijekova u čiju gradnju i opremanje ulaže 390 milijuna kuna, dok je Pliva posljednjih godina uložila više od 200 milijuna dolara u povećanje proizvodnih kapaciteta. Jače investicije ima i ludbreški ACG Lukaps, koji se prema veličini prihoda svrstava među šest vodećih u zemlji, uz Generu i Hospiru. – Za razdoblje do 2023. godine RH će aktivno sudjelovati u razvoju i daljnjem napretku ovog sektora.
Najvažnije mjere bit će usmjerene putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova te akcijskim planovima triju ključnih strategija – Strategije poticanja inovacija, Industrijske strategije te Strategije pametne specijalizacije koja će biti usvojena u rujnu ove godine.
Naglasak razvoja ove industrije prije svega se očituje velikim kapacitetima kao i aktivnostima na području istraživanja i razvoja, gdje će se prvi put omogućiti značajna ulaganja u privatni sektor putem ESI fondova, za što Ministarstvo gospodarstva planira uložiti 330 milijuna eura – kaže pomoćnik ministra gospodarstva Tomislav Radoš.
>>Država za lijekove farmaceutima dužna milijardu kuna
>>Povratak hrvatske pameti: Najviše se vraćaju potomci migranata u Ameriku i Australiju
Ova vlada očito ne zna značenje riječi strateški kao što ni ne zna svoj posao