Pavo Drga bio je automehaničar 25 godina, točno polovicu svoga života. Poslodavac mu je lani u kolovozu u ruke dao radnu knjžicu jer je proglašen viškom. Šesteročlana obitelj iz Jurjevca Punitovačkog kod Đakova ostala je tako bez jedinog izvora prihoda.
Poslodavca već našao
– Bio sam na birou pola godine, tražio novi posao, ali nije išlo – priča Pavo. Odlučio je stoga ponovno sjesti u školske klupe. Dobio je jučer diplomu bravara.
– S dva zanimanja, imam sada 50 posto veću mogućnost da dobijem posao. Nije mi bilo teško sjesti u klupe u ovim godinama, raditi se mora, ništa neće pasti s neba – kaže on.
Novo zanimanje od jučer ima ukupno 40 nezaposlenih s popisa osječkog Zavoda za zapošljavanje, a za njega su izučili u Strojarskoj i tehničkoj školi Osijek. Za bravara ih se osposobilo desetero, isto toliko za limara, dok se u elektrozavarivača prekvalificiralo 20 osoba.
Pavin “novopečeni” kolega po struci je i 37-godišnji Zoran Petković iz Bijelog Brda. Posao ga, kaže nam, već čeka.
– Radio sam u bravariji, odnosno PVC stolariju tri godine, a onda sam dobio otkaz. Nisam ništa od škole završio ranije. Ima već poslodavaca koji me zovu da dođem raditi za njih, ali dosad nisam mogao jer nisam imao diplomu – ističe on.
Traženi i limari
Da će mu se ime uskoro izbrisati iz evidencije nezaposlenih nada se i 26-godišnji Osječanin Krunoslav Jaroš. On je strojobravar po struci, no školu, istu ovu u koju se nedavno nakratko vratio, napustio je prije šest godina i od tada uzalud traži posao.
– Ni dana nisam radio u struci, a tražio sam bilo kakav posao. Živim s roditeljima, četvero nas je, radi samo otac. Sestra, laborant po struci, također traga za poslom – priča Krunoslav.
Potreba za ova tri zanimanja, kažu u Zavodu za zapošljavanje, na tržištu rada postoji.
– Čak 70 posto osoba koje se prekvalificiraju za elektrozavarivača, strojara ili limara nađe posao u novom zanimanju u roku od šest mjeseci – ističe Anto Barukčić, pročelnik osječkog HZZ-a.
Nove je vještine ove godine u sklopu programa HZZ-a steklo 460 osoba iz Osječko-baranjske županije, i to u ukupno 30 zanimanja.
Prema statistici u Njemackoj 45 % zaposlenih ne rade poslove u struci za koju su se opredjelili i pohadjali skolu,ali imaju tu prednost da se mogu kratzkorocno prekvalificirati u srodnu struku ,jer osnovnu naobrazbu su vec stekli. Najtrazenija radna snaga je izmedju 25-30 god. starosti sa 10-15 !!!! god. radnog iskustva ???