Klimatske promjene su tu, proizvodnju hrane ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, čulo se na konferenciji AgroRocks 2023, koju su s više od 150 sudionika u osječkom Centru za posjetitelje Tvrđe organizirali Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske.
Što nas čeka u budućnosti i kakvu promjenu agrara promjena klime stvara, uvodno je oslikao najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj Zoran Vakula, koji je dao procjene utjecaja klimatskih promjena na domaću proizvodnju hrane u narednim godinama, pa i desetljećima.
"Neprijeporna činjenica jest da nam se zemlja zagrijava ", rekao je Vakula, prezentirajući podatke odstupanja globalne temperature zraka od 1890-ih do zadnjeg desetljeća. Najtoplije je posljednje desetljeće na globalnom nivou. Hladno doba do 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon toga sve toplije, a sada čak ekstremno toplo i na globalnom, i na europskom i našem hrvatskom nivou", rekao je Vakula.
Prezentirajući projekcije buduće klime u RH i bližoj okolici, prikazao je da temperatura i dalje nastavlja pozitivan trend, a količina oborina, u većini Hrvatske, ne posvuda, pokazuje blagi pad. Broj vrućih dana sve je veći, sve više toplih noći, pojačana je vlažnost zraka i više sunčanih razdoblja nego do sada.
"Manje će biti kišnih razdoblja, manja vlažnost tla, manji broj vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača, u prosjeku, ali pri tome razni ekstremi. Klimatske promjene u kombinaciji s onečišćenjem tla, atmosfere i voda, dovode do ugrožavanja opstanka i biljaka i životinja", upozorio je Vakula.
No, klimatske promjene mogu imati i pozitivne učinke, a oni su, prema riječima meteorologa: produženje vegetacijskog razdoblja i moguće češće berbe, kao i veći prinosi pojedinih kultura. Granice uzgoja se pomiču, čime se otvara mogućnost uzgoja tzv. južnih kultura u sjevernim krajevima.
Govora je bilo i o prilagodbama. "Šume su spas za CO2, izbor novih sorti otpornih na ekstremne prilike - suše i kratkotrajne velike količine oborina ", rekao je Vakula, napomenuvši da iz mjeseca u mjesec imamo neki novi rekord, ali i da možemo očekivati i nove. "Pokušajte se prema Zemlji ponašati po onom zlatnom pravilu svih religija ovog svijeta: 'Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi čini tebi', jer ćemo se sa klimatskim izazovima suočavati još godinama. Za našeg života, ali i za života naše djece", istaknuo je Vakula.
Agrarni analitičar Robert Jurišić je istaknuo da se unazad nekoliko desetlje ća može primijetiti napredak domaće poljoprivrede, uz pomoć mehanizacije i razvoja tehnologije, edukacije i smjene generacija, ali se željeni pomak nije dogodio u domeni financijske pismenosti i upravljanja rizicima.
Da su poljoprivrednici primorani učinkovitije se prilagođavati i upravljati rizicima, napomenuo je i Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), dodavši kako je pri tome korištenje novih tehnologija od velikog značaja.
"Rezultat poljoprivredne proizvodnje ovisi od mnoštva faktora, nad kojima poljoprivrednici nemaju potpunu kontrolu, ključ uspješnosti svakako leži u sposobnosti i brzini djelovanja, a na to u velikoj mjeri utječe dostupnost točnih informacija u stvarnom vremenu, što nam omogućavaju nove tehnologije", poručio je Karalić.
Na panelu "Žitarice i uljarice u teoriji kaosa" čulo se kako smo s njima dobili mogućnost produžetka vegetacije i dvije žetve gdje je, ali je potrebno navodnjavanje. "To su najveći izazovi koje moramo riješiti uz pomoć Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska je bogata vodom, ali je iskorištavanje tog resursa kod nas na razini jedne Etiopije", upozorio je Vlado Čondić, član uprave PP Orahovica gdje intenzivno ulažu u mehanizaciju i opremu, ali i nove nasade i načine, u povrćarstvo i postrne kulture, odnosno dvije sjetve uz pomoć navodnjavanja.
POVEZANI ČLANCI:
Da potencijala za navodnjavanjem imamo, naglasio je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. "Ako Bog daje vodu mukte, zašto ju naplaćujemo seljaku?", postavio je pitanje profesor i dodao da je regulacija nužna “ali ne da Drava, Dunav, Sava i dalje teku, a mi pri tome moramo naplatiti svaku kantu.”
Stipešević kao odgovor na klimatske promjene vidi u proizvodnji sadnog materijala koji više ne ide u smjeru maksimizacije nego optimizacije prinosa. "Kod uzgoja kukuruza se napuštaju ideje o previsokim stabljikama i velikim klipovima. Kreiraju se biljke s boljom otpornosti na sušu i kraćom vegetacijom, FAO grupama koje mogu pretrpjeti toplinske valove kojima smo svjedočili. Tehnologija je puno bolja nego ranije, raznim genskim pomagalima možemo dobiti svojstva koja želimo", rekao je.
Na o proizvodnji mlijeka i mesa, osim o smanjenju stočnog fonda uslijed afričke svinjske kuge i lošeg stanja u govedarstvu, govora je bilo o promjenama navika potrošača i željama proizvođača. Prof. dr sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek je rekao kako se proizvodnjom mesa više nitko ne bavi iz ljubavi da nekoga prehrani, proizvođači žele zaradu, no da će ona teško doći ako proizvode samo kvalitetno i skupo. Da bi proizvodili za široke mase moraju proizvoditi i jeftino i nekvalitetno.
"Danas se ljudi boje da će ostati bez parizera i hrenovke koji u sebi imaju 1-2 posto mesa, no ako sutra ne budemo imali dosta kvalitetnog mesa, nećemo postići ništa. Mi volimo dati puno novaca za kvalitetu odjeću, obuću, auto, stvar u kući, jedino mislimo da bi kvalitetna hrana trebala koštati jeftino. Prema tome, mislim da u budućnosti neće biti jeftine hrane i da se moramo prisiliti da jedemo manje, a kvalitetnije", poručio je.
Na njega se nadovezao Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda koji je upozorio kako su proizvođači ograničeni u primjeni pesticida i načina uzgoja, a onda im s druge strane dolaze proizvodi izUkrajine ili Južne Amerike, u koje uopće nemaju uvid kako se proizvode. "Ja prihvaćam da proizvodim skupo ili ekološki prihvatljivo, ali onda ta konkurencija koja nam dolazi, mora biti podvrgnuta istim razinama kontrola kao i ja", rekao je Kolak.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir poručila je i kako zajednički moramo raditi i tražiti rješenja za nadolazeće izazove. "Mi konja za trku imamo, da bismo postigli veću dostupnost, važna je potpuna transformacija agrara. Moramo i pitati poljoprivrednike, stanovnike sela, što trebaju, da bi ostali živjeti tamo", navela je Petir.
Predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske Vedran Stapić, ispred organizatora ovog događaja istakao je da proizvodnju hrane kao građani ne smijemo podrazumjevati. Naglasio jest da je nužno raditi na razvoju svijesti potrošača koji prave prisitke na agrarne politike riječima “hranu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo”, pozivajući se na nedavnu izjavu predsjednice europske komisije Ursule von der Leyen.
VIDEO: Pernar nije dao Tomaševiću da dođe do riječi: 'Upadate u riječ, ovo nije primjereno ponašanje'
Činjnica da ste zakonski zabranili protugradnu obranu, da ste zakonski zabranili uzgoj vlastitog sjemena sve više djeluje na to da ne želite da građani išta imaju nego da budu ovisni o vašem milodaru.