Projekt geotermalnih nalazišta u Cigleni ide dalje

Premda je dugo najavljivani početak iskorištavanja izvorišta termalne vode u Cigleni te izgradnja termoelektrane neizostavna stavka na novinarskim listama obećanja bez pokrića, bjelovarski gradonačelnik Antun Korušec to spremno opovrgava.

Društvo za upravljanje
- Nagađanja kako je Grad Bjelovar ohladio aktivnosti oko nalazišta vruće vode u Cigleni, posve su neutemeljena - tvrdi on. Podsjeća na trenutak kada je prošle godine predstavljena studija potvrdila visoku razinu isplativosti, te je time otvoren prostor za bitku oko potencijalnih investitora u izgradnji geotermalne elektrane.

- Grad je već odradio domaću zadaću usmjerenu na poticanje mjerodavnih državnih institucija zaduženih za konačno vrednovanje razine isplativosti, izvodljivosti te korištenja postojećih energetskih kapaciteta. Ovih je dana potvrđeno osnivanje koordinacijskog društva za upravljanje u kojem će sjediti predstavnici HEP-a, Ine, Grada Bjelovara i Općine Severin, na čijem se području nalazi izvorište - objašnjava A. Korušec.

Nadalje, doznajemo kako time aktivnosti lokalne vlasti nisu zaustavljene. Naime, gradska razvojna agencija Poslovni park otvorila je pregovore s predstavnicima tvrtke u Turskoj, jednoj od najvećih u Europi koja se bavi ulaganjima u geotermalne elektrane.

U igri nekoliko modela
Ovih im je dana upućen poziv za dolazak u Hrvatsku kako bi se podrobnije upoznali sa provedenim stručnim studijama isplativosti, ali i samim izvorištima u Cigleni. Korušec dodaje kako su u realizaciji ovog značajnog projekta sve opcije moguće - primjerice od dogovaranja javno-privatnog partnerstva, koncesije, a u obzir dolaze i drugi modeli poslovne suradnje.

Pritom valja podsjetiti kako je još ljetos s najviših državnih mjesta poručeno da je Ciglena uspjela uskočiti u investicijski vlak zajedno s projektom gradnje termoelektrane Kutnjak - Lunjkovec. Gotovo godinu dana poslije Vlada RH to kasnije nije ni potvrdila niti opovrgnula. Što danas o tomu misli, otkrit će se kada na dnevni red dođe razgovor oko prvih poteza koordinacijskog društva.

Termalna voda od 170 stupnjeva Celzijevih omogućuje i proizvodnju toplinske energije dostatne za potrebe čitavog grada. Partneri u sufinanciranju osim Ine i HEP-a mogu biti i privatni ulagači, Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitost te fondovi Europske unije. Ključnu ulogu u početnoj fazi realizacije ima i Ina, zadužena za rješavanje koncesionarskih odnosa na bušotinama. (mrz)