Magazin Oluja

Projekt udruge Stripforum: Domovinski rat u stripu

18.05.2014.
u 22:00
U plavom zabavniku izišlo je i nekoliko kratkih stripova mladih autora
Pogledaj originalni članak

Domovinski rat u Hrvatskoj nije još uvijek našao primjeren prikaz u stripu. Iako je strip još uvijek popularan medij, a događaji iz tog razdoblja obiluju događajima koji mogu inspirirati strip stvaralaštvo, ipak su stripovi na temu Domovinskog rata malobrojni ili ih u novije vrijeme uopće nema u našim publikacijama.

O tome razgovaramo s Mladenom Novakovićem, urednikom Strip revije i jednim od vodećih ljudi zagrebačke Udruge prijatelja Stripforum koja upravo privodi kraju svoj dugo pripremani projekt “Domovinski rat u stripu” koji bi se uskoro trebao pojaviti pred čitateljima.

- Domovinski rat kao inspiracija strip autorima?

- Nema puno stripova na temu Domovinskog rata! Stripovi tematski vezani za Domovinski rat objavljivani su u raznim tiskovinama pa ih nalazimo u dnevnom tisku, periodici, lokalnim novinama i specijaliziranim strip izdanjima. Stripovi tematski vezani za Domovinski rat mogu grubo podijeliti u dvije osnovne grupe, oni nastali za vrijeme rata i stripovi nastali više godina kasnije.

Tijekom rata najviše stripova, ne uvijek na temu Domovinskog rata, objavio je Dubravko Mataković.u Nedjeljnjoj Dalmaciji, Patku, Glasu Slavonije, Panorami i drugim publikacijama. Uz teme iz domovinskog rata ipak je kod njegova opusa više riječ o „angažiranim stripovima“, oštrih komentara dnevnopolitičkih ljudi i događaja.

Najveći broj kratkih, zanatski korektnih stripova objavljeno je u novopokrenutom „Plavom zabavniku“ nakladnika Vjesnik pokrenutog na inicijativu Hrvoja Hitreca s glavnim urednikom Radovanom Devlićem. Od prvog do posljednjeg broja „Plavog zabavnika“, Devlić se osim uredničkog posla prihvatio i ilustriranja tekstova, a objavio je i svoj strip na četiri table „Priča o kacigi“ koji objavljujemo u ovom broju „Oluje“. Ova kratka priča, reprizirana je nekoliko puta, jer se smatra i jednim od najboljih stripova ove tematike.

U „Plavom zabavniku“ izašlo je nekoliko kratkih stripova i drugih mladih autora. Na žalost list se ubrzo ugasio i produkcija stripa je zaustavljena.

U to vrijeme izašla je i epizoda stripa „Super Hrvoje“, crtača Siniše Ercegovca i Nikole Listeša. Strip je zamišljen kao hibrid marvelovskih super-junaka i ratom potaknutog domoljublja. Očito, egzotičnost zamisli i naivna izvedba nisu polučili uspjeh, pa je i ovaj pokušaj bio kratka vijeka.

Poslije tog početka devedesetih godina prošlog stoljeća, poslije jegotovo nemoguće pronaći ijedan strip s temom iz Domovinskog rata. Iznimka je dramatično izdanje Nenada Barinića, koji je i sam sudionik ratnih zbivanja, u suradnji sa spisateljem Danijelom Rehakom „Ovčara-krik u noći“ iz 2007. Riječ je, zapravo, o grafičkom projektu o stradanju Vukovara s elementima stripovske naracije i tehnike a ne o klasičnom stripu. Možemo dodati još i strip Frane Petruše „Papak“ objavljen u albumu. I to je sve. Ne baš puno s obzirom na nedvojbeni potencijal tematike.

-Zašto je tema domovinskg rata relativno slabo obrađena u radovima hrvatskih strip autora?

- Nema pravog odgovora. Nemamo gotovo nikakav stripovski kapital u Domovinskom ratu. Dugo se mislilo da je ta činjenica jednostavno posljedica pada popularnosti stripa među mladima. Izdavači su se okrenuli malotiražnim komercijalnim, primarno uvoznim izdanjima. Autori stripa počeli su tražiti posao izvan Hrvatske i raditi za strane izdavače. Jedna vrlo nadarena generacija tih mladih autora ubrzo je postala zapažena u inozemstvu, a prisutna je na domaćem tlu samo kad gostuju na domaćim festivalima stripa koji su odnedavno postali popularni i relativno brojni.

Istina je da su i izdavači bili nezainteresirani za teme Domovinskog rata. Može biti da su i sami autori bježali od teme. Izdavači su bježali od teme, jer su uz ostalo računali na šire regionalno tržište, jezično slično, i nisu se htjeli zamjerati tamošnjim potencijalnim kupcima. Domaće tržište za ovakve teme bilo je zbog tragičnih događaja, žrtava , razaranja, osobnih i kolektivnih trauma, političkih okolnosti i drugih razloga, premaleno i nedovoljno zainteresirano da bi se takva izdanja isplatila bez pomoći državnih tijela i ustanova. Velike teme Domovinskog rata nisu imale ni zagovornike u tim tijelima, niti su veliki nakladnici vjerovali u prikladnost ili primjerenost tih tema u stripovskoj formi. Kažu, nitko stripove s takvim sadržajem nije ni nudio. Ali, zasigurno, nitko ih nije ni poticao.

Dakle, zavladao je potpuni stvaralački i nakladnički oprez, pojačan i strepnjom hoće li se događaji iz Domovinskog rata prikazati na prikladan način bez da budu shvaćeni kao groteska ili blijeda sjena stvarnosti, oživotvorenja stoljetnog sna jednog naroda.

Autorima je puno lakše raditi opće teme, tuđe povijesti, futurističke izlete, horore s čudovištima, izvanzemaljcima ili mikrobima, groteske na temu zločina i kršenja ljudskih prava, pretvarati se da smo gledatelji titanske borbe superheroja, izmišljati bjelosvjetsku i svemirsku povijest, ratove zvijezda, skrivati se iza univerzalija i salonski distancirano docirati o izmišljenoj stvarnosti.

Teško je suočiti se sa živim ljudima, njihovim pričama i sjećanjima, , žrtvi, hrabrosti, razočarenju i oduševljenju, zakopati se u dokumentaciju, istraživati, konkretnim događajima i sudbinama poslati opće poruke ili jednostavno zanimljivo i zabavno ispričati priču, kako je primjereno dobrom stripu. I pri tom dobro crtati, dakako.

- O stripovima u knjizi? Problemi s autorima?

-Zbog malog broja stripova na temu Domovinskog rata koji su nastali uglavnom 1991. odlučili smo oglasiti javni poziv za nove stripove na odabranu temu. Željeli smo ovaj žanr otvoriti i autorima i čitateljima i pokazati da je moguće Domovinski rat prikazati u svoj njegovoj kompleksnosti.

Uvjereni smo da strip autorima samo treba dati priliku i poticaj da svoj kreativni potencijal okušaju na temi naše borbe za slobodu. Pozvali smo na suradnju scenariste i crtače stripa koji imaju prijedloge o mogućim projektima i želju da pridonesu prikazu događaja na temu Domovinskog rata. Pri tome nismo mislili samo na vojne akcije i političke događaje, već i na djelovanje civilnih udruga, na likovne opise sudbina pojedinaca i skupina ili humanitarnih djela. Jer, iako su branitelji najzaslužniji za njezinu obranu, tijekom Domovinskoga rata Hrvatska se nije branila samo oružjem. Podsjećamo na mirovne inicijative majki, bedeme ljubavi, konvoje slobode, razne apele i pisma. A s obzirom na obrambeni i oslobodilački karakter Domovinskoga rata smatramo da je to razdoblje zasigurno bogato vrelo inspiracije za strip stvaralaštvo koje može dorinijeti da istina o njegovim herojima i žrtvama bude prikazana na prikladan način. Zanimala nas je i usporedba novih radova sa stripovima koji su se pojavili u vrijeme dok se Domovinski rat vodio i borba za slobodu zahuktavala ili dosezala vrhunac.

- Kakav je rezultat poziva?Je li odaziv bio velik?

- Odaziv je bio velik, oko 60 radova. Većina tih radova ,ipak, nije zadovoljila kvalitetom. Početnički radovi ili neuvjerljive priče. Na ograničenom prostoru, većina autora željela je ispričati cijelu hrvatsku povijest. Ja to nazivam „epskim pristupom“. Dio radova više je govorio o srpskom agresoru, maloumnim četnicima i njihovom glavinjanju i pijankama nego o istinskoj borbi za slobodu. Šovinistički pristup. Treći dio stripova su loše ispričane priče lažno pacifističko-moralizatorskog ozračja bez izravne referencije na Domovinski rat. „Svi su krivi“ pristup.

Ipak, iako nismo potpuno zadovoljni s brojem i kvalitetom dostavljenih radova, pristiglo je i uvršetno dovoljno solidnih radova da možemo objaviti knjigu koja će dostojno predstaviti te dane na koje smo svi ponosni. Dovoljno za početak.

Zajedno s novim stripovima, objavit ćemo i izbor stripova nastalih u devedesetima, većina nije ponovo nikad bila reprizirana, a kvalitetom zaslužuje uvrštenje u knjigu. Na taj način uz izvrsnu naslovnicu naše legende stripa Julesa Radilovića dobili smo knjigu koja će, nadamo se, osloboditi dosad zapretene kretativne potencijale naših autora na ovu temu.

Već sada u završnoj fazi imamo reakcije pojedinih crtača kako im je žao što nisu dostavili svoje radove, pojavljuju se scenaristi koji imaju što reći, očekujemo pomoć i podršku branitelja koji svojim iskustvima, doživljenim i preživljenim mogu autentično svjedočiti o tim vremenima i događajima. To nas ohrabruje i smatramo da smo postigli što smo planirali: otvaranje ove tematike u stripu.

I naglašavam, projekt ostaje otvoren. Mi ćemo i dalje s našim prijateljima iz Večernjeg lista i drugih tiskovina poticati stvaranje stripovskog opusa s tematikom Domovinskog rata. Siguran sam da ćemo uskoro imati prošireno izdanje ove knjige s puno novih kvalitetnih stripova. Željeli bi da u tematskim časopisima, poput „Oluje“ stripovi o Domovinskom ratu budu redovito zastupljeni.

Popularni stripski prikazi, kvalitetna djela strip autora, jedan su od načina približavanja tih događaja mladim naraštajima i popularizaciji borbe za našu slobodu i samostalnost. Osim toga, stripovi o Domovinskom ratu neće samo podsjetiti na važne događaje iz Domovinskoga rata, nego će i njegovim sudionicima izraziti priznanje, poštovanje i zahvalnost koju zaslužuju i od naših strip umjetnika.

S druge strane knjiga Domovinski rat u stripu je prilog popularizaciji ovog značajnog dijela naše suvremene povijesti i oživljavanje jednog stripovskog žanra koji je dosad bio marginalan, a može biti lijepi slikovni doprinos čuvanju našeg nacionalnog identiteta.

>> Upoznajte opasni svijet tajnog agenta – svećenika!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Dolar=0
Dolar=0
09:26 19.05.2014.

mirko i slavko domovinskog rata

AL
Albatros123
09:19 24.06.2014.

Nemogu vjerovati što se sve piše o Domovinskom ratu od ljudi koji nikada i na nijedan način nisu sudjelovali u Domovinskom ratu.Apsurdno je prozivati AUTORE za lažno moraliziranje, kad su IZDAVAČI ti koji su zabranili autorima izlazak u medije, pod krinkom lažnog moraliziranja. Gdje im je bio moral u RATU-u? UTEKLI SU U INOZEMSTVO DA SPASE SVOJU KOŽU, a sad moraliziraju.U HRVATSKOJ JE PROBLEM DA STARCI POPUT JULESA I REISINGERA ( kvalitetom svaka čast, ali...) UVIJEK OBJAVLJUJU, a drugima se ZABRANJUJE i PREŠUTNO IZBACUJE te mućka da li je tko dao MITO ili nije. Imam i vlastiti strip o MIRKU NORCU koji je studiozno napravljen na 32 stranice a kojega nitko nikada od straha nije htio objaviti, mada sam crtao i pisao isključivo po riječima koje su izašle u novinama ( JUTARNJI LIST, VEČERNJI LIST, SLOBODNA DALMACIJA, NEDJELJNA DALMACIJA, ZADARSKI LIST, GLOBUS, FERAL TRIBUNE).Također ni IVAN ČONDIĆ -BEGOV koji ima strip od 64. stranice o domovinskom ratu ( on tako kaže, nisam vidio osobno) nije poslao na natječaj od starha da mu rad ne prime.VAŽNIJE OD IČEGA JE PLAĆANJE AUTORSKOG DJELA uz AUTORSKI UGOVOR O AUTORSKOM DJELU, teoriginalnost djela.Jedini stvarni ratnik i autor, NENAD BARINIĆ, objavljuje već dvadesetak godina stripove na tu temu, nevezano uz natječaj.Radovi pok. RADOVANA DEVLIĆA, čine mi se nekvalitetni i neprimjereni za objavu, budući da su čiste ilustracije, a ne dio nekog stripa.I ZADAR je kao i ANTE GOTOVINA zaslužio strip na tu temu, ali čini mi se da taj dio izdavaštva još nije pušten u demokratizaciju, već je dio privatizacije, kao što su i zagrebački autori privilegirani itekako u ondnosu na sve ostale.Kako EPH holding drži i SLOBODNU DALMACIJU, uz ostale novine, nije me čudilo kad su odbili moju ideju, dvaedestak godina staru, za STRIP O HAJDUKU.Dogovori sa članom uprave tekli su glatko, dok scenarista nije otkrio "želju urednika" da se strip radi besplatno, što nije dolazilo u obzir.1000 kuna, premalo je za europske standarde, za jednu tablu stripa, ako se za isto dobije vani na primjer 300 €ura, ili recimo u talijanskim izdavačkim krugovima i do 150€, što je variranje cijena, ali ok.Pošteni dogovor i ocjena odmah, nisu pravilo ni iznimka hrvatskih izdavača koji izgleda vole mutiti autorima iza leđa, ne poštujući ZAKON O AUTORSKIM I SRODNIM PRAVIMA - Igora Glihe, a još manje cjenik(e) ULUPUH-a.