S Damirom Zecom, prvim čovjekom IBM-a Hrvatska, razgovarali smo o novim trendovima koje će uskoro predstaviti na IBM-ovu forumu koji se u četvrtak održava u Zagrebu. Kako tvrdi, u 21. stoljeću sa sigurnošću možemo reći da prolazimo kroz revoluciju koju predvodi informacija.
Digitalna transformacija u punom je jeku, kako gledate na hrvatsku realnost?
Kada govorimo o tržišnim promjenama i transformaciji, mi unutar IBM-a vidimo da postoje tri strateška imperativa: podaci, računalstvo u oblacima i angažman putem društvenih mreža. Suočeni smo s eksplozijom podataka, računalstvo u oblacima preobražava informatičke i poslovne procese u digitalne usluge, dok komunikacija putem društvenih medija i putem mobilnih uređaja stvara novu kulturu razmjene informacija. Riječ je o prelasku na digitalno – o preobrazbi koja stvara dva i pol kvintilijuna bajtova podataka svaki dan. Tu se stvaraju i nove poslovne prilike. Digitalizacija se događa svuda oko nas i to je trend koji se ne može zaustaviti. Ulaskom u EU, svakako je povećana transparentnost. IT je prepoznat kao strateška grana i to je ono što je važno jer bez ulaganja u IT nema konkurentnosti. Mislim da smo na dobrom putu, ali svakako je vidljivo da prostora za nove dobre projekte još ima.
IBM je potpisao u ovoj godini sporazum s Vladom o strateškoj suradnji? Što je cilj sporazuma?
Cilj sporazuma o razumijevanju je stvaranje funkcionalnog i inteligentnog ekosustava koji će još bolje povezati javnu upravu i privatni sektor, akademske ustanove i startup tvrtke i time potaknuti gospodarski rast Hrvatske i globalnu konkurentnost. Trudimo se biti aktivan partner u ostvarenju hrvatskog modela ekonomije znanja, kao najboljeg načina dugoročno održivog razvoja. Suradnja treba potaknuti stvaranje inovacija koje će osnažiti ulogu Hrvatske u današnjem sve povezanijem svijetu.
Watsonovo računalo mnogima je, vjerujem, poznato, barem po pobjedama u kvizu. No, što je zapravo prava uloga Watsona?
Da, većini je Watson poznat zbog kviza Jeopardy, ali Watson je puno više od toga. Watson je budućnost svih nas, jer ako izaberemo bilo koju industrijsku granu, Watson u njoj može naći primjenu. Riječ je o kognitivnom računalu koje je namijenjeno ozbiljnoj obradi podataka, analizi i pružanju rezultata. Primjerice, u medicini Watson može na osnovi stručnih članaka, medicinskih tekstova, znanstvenih radova i brojnih analiza obraditi podatke i donijeti dijagnozu i predložiti liječniku način liječenja određenog pacijenta. Primjena Watsona iz dana u dan raste. Hrvatska ima priliku kroz potpisani sporazum koristiti Watsonove resurse. Rekao bih da su edukacija i školstvo, zdravstvo, istraživanje i razvoj, zaštita i prevencija od kriznih stanja područja koja među prvima mogu koristiti mogućnosti Watsona. Kognitivno računalstvo potpuno je novi model informatike i temelji se na brojnim tehnološkim inovacijama u analizi podataka, obradi prirodnog jezika i strojnog učenja. Analitičari tvrtke IDC predviđaju da će do 2018. polovica ukupnog broja ljudi koji se koriste nekom od internetskih usluga zapravo koristiti usluge utemeljene na tehnologijama kognitivnog računalstva.
Dakle, podaci i njihovo prikupljanje buknuli su, što korisno donose budućnosti?
Danas svaki razgovor o tehnologiji, poslovanju i razvoju društva mora početi s podacima. Do 2020. svako će ljudsko biće na našem planetu svake sekunde stvarati 1,7 megabajta informacija. Svaki dan stvara se 2,5 kvintilijuna (bilijun gigabajta) podataka – to je više od ukupne količine riječi koje su izgovorene od početka vremena do danas. Osamdeset posto tih podataka je nestrukturirano: to su audio i video podaci i podaci iz senzora. O blogovima i društvenim medijima da i ne govorimo. Za trideset godina, kad se bude pisala povijest posljednjih stotinu godina, podaci, analitika, kognitivno računalstvo i sposobnost izvlačenja dubokih uvida iz eksplozije podataka – stajat će uz bok izumima kao što su tranzistor i internet kao tehnološke prijelomnice stoljeća, kao sile koje su bile presudne u stvaranju novih ljudskih iskustava. To govori koliko je informacija danas važna. Podaci su zaista novi temelj konkurentnosti.
Sigurnost je top-tema, proveli ste lokalno istraživanje? Koliko smo sigurni?
Do 2020. broj uređaja koji će biti spojeni na internet u jugoistočnoj Europi premašit će broj njezinih stanovnika za više od četiri puta. U tom smislu rastu i sigurnosne prijetnje. Kibernetički napadi su tijekom prošle godine u regiji povećani i po frekvenciji i po pitanju kompleksnosti. Pitanje za gotovo svaku organizaciju nije hoće li se napad dogoditi, nego kada će se dogoditi. Razvoj i provođenje sveobuhvatne dugoročne strategije kibernetičke sigurnosti treba biti u središtu poslovanja, i to unaprijed i proaktivno. Problem ne nastaje nekim od vanjskih napada, već uvjerenošću da smo sigurni i ne čineći ništa da bismo napravili i proveli jasnu strategiju sigurnosti.
Što vidite kao važno za razvoj zemlje osim tehnoloških mogućosti?
Svakako rad u zajednici i pomoć da se ekosustav brže i kvalitetnije izgrađuje. Mlade i ulaganje u budućnost! Primjerice, prošli vikend održano je jedno od najjačih informatičkih natjecanja – srednjoeuropsko studentsko ACM natjecanje, i to u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Nastupila su 63 tima s 27 srednjoeuropskih sveučilišta. Iznimno smo ponosni što smo kao globalni sponzor mogli pružiti potporu studentima. Tim Sveučilišta u Zagrebu osvojio je 6. mjesto i natjecat će se na svjetskom natjecanju u Tajlandu u svibnju 2016. Takve stvari pokazuju koliko visoko kotira i hrvatsko znanje i dokaz su da se u naše mlade treba ulagati.
>> Povijest aplikacija za pametne telefone - od prvih mobitela do danas