Prometna strategija u korist građana

Nikolina Brnjac je kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika iz redova HDZ-a, a zadužena je za promet i povlačenje sredstava iz EU fondova. 

Što je po Vama ključno za rješavanje prometnih problema u Gradu Zagrebu?

Ako ne upravljamo prometom, ako nemamo jasne i dugoročne strategije i ciljeve, onda imamo situaciju kakva je danas - točkasto, da ne kažem stihijsko rješavanje prometnih problema putem pojedinih projekata. Takvim pristupom skupo plaćamo pojedine projekte koji u konačnici ne daju nikakve rezultate. Prometni problemi Grada Zagreba ne mogu se rješavati ad hoc populističkim projektima koji puno koštaju i idu na teret građana. Upravljati prometom u Gradu Zagrebu moguće je samo putem sveobuhvatne prometne strategije razvoja Grada Zagreba (Master plan) i putem projekata koji će se birati po principu njihovog učinka na rješavanje prometnih problema, a samim time i po principu najveće koristi za građane. Uspješni gradovi upravljaju prometnom potražnjom, umjesto da prometna potražnja upravlja njima. Upravljanje prometnom potražnjom znači planirati gradove za ljude, a ne gradove za automobile.

Kako prometni projekti mogu pratiti porast prometa u Zagrebu?

Ne bih željela sada licitirati projektima, no prioritet će biti projekti koji će u najvećoj mjeri doprinijeti smanjenju prometnih gužvi i uskih grla, povećanju sigurnosti prometa, povećanju udjela javnog prijevoza i smanjenju onečišćenja uzrokovanih prometom. U tom smislu logičan prvi korak je izrada Master plana prometa Grada Zagreba koji će detektirati probleme, postaviti dugoročne ciljeve i naravno predložiti mjere za njihovo ostvarivanje. U izradu Master plana bit će uključeni svi dionici, a posebno naši građani. Postavit ćemo jasne indikatore za ciljeve kako bi naši građani mogli objektivno procijeniti naš uspjeh. Za svaki projekt radit će se studija izvodljivosti koja će uključiti propitivanje svih mogućih inačica rješenja i odabir najoptimalnije, uzimajući u obzir financijske i društvene koristi. Kao prometna stručnjakinja vjerujem da će Master plan i studije opravdanosti verificirat projekte kao što su: Centar za automatsko upravljanje prometom (AUP), Povezivanje željeznicom Grada Zagreba sa zračnom lukom Dr. Franjo Tuđman, Stajalište Kampus Borongaj te Integracija željezničkog prijevoza s ostalim podsustavima javnog gradskog prijevoza u tehnološkom i komercijalnom smislu.

Zašto je u tom pogledu važan i kampus Borongaj?

Prema kampusu Borangaj danas migrira oko 5000 studenata dnevno. Oni zaslužuju bolju povezanost kampusa sa svim dijelovima Zagreba iz kojih dolaze. Željezničko stajalište jedno je od mogućih rješenja, gdje s investicijom od maksimalno 15 mil. kuna možemo doći do velikih rezultata. Pored toga, izgradnju stajališta moguće je do 85% sufinancirati iz EU fondova.

Kako planirate riješiti prometne probleme u Sesvetama?

Naši građani koji žive u Sesvetama godinama trpe prometne gužve, koje je moguće riješiti samo kvalitetnijom željeznicom i izmiještanjem prometnih tokova iz središta Sesveta koji nastaju na osi istok – zapad gradnjom cestovne obilaznice. Kvalitetna željeznica podrazumijeva prije svega potpunu rekonstrukciju željezničkih kolodvora Sesvete i Dugo Selo (što je dio projekta izgranje pruge Dugo Selo - Križevci), integraciju željezničkog i autobusnog prijevoza te nabavku dodatnog broja vlakova dovoljnog kapaciteta za gradski i prigradski promet.

Na koji način se može bolje povezati Zagreb s novim Zagrebom, posebice zapadni dio kod

rotora Remetinec?

Produženje Vrapčanske ulice i gradnja mosta „Jarun“ dio je širokog zahvata rješavanja prometne povezanosti više dijelova Grada Zagreba. Produženjem današnje Vrapčanske ulice dobiva se nova poveznica sjevernog i južnog dijela grada te se omogućuje ulaz u zapadni dio Zagreba s čvora Lučko, i to bez potrebe obilaska do "rotora" i Jadranskoga mosta. Izvedbom prometnice i mosta omogućit će se i daljnji razvoj gradskog javnog prijevoza.

Kako poboljšati javni prijevoz u Gradu Zagrebu?

Sustav javnog prijevoza u Zagrebu nije integrirani. Iako postoje neke zajedničke karte poput ZET-HŽ- PP, ne možemo govoriti o integraciji u pravom smislu riječi jer ne postoje intermodalni terminali i, što je najvažnije, zajednički usklađen vozni red. Posljedice neintegriranog sustava javnog prijevoza su brojni prometni problemi koji se ponajviše očituju u prevelikom broju automobila na cestama, koji pak stvaraju gužve i zastoje, onečiščuju okoliš te zahtijevaju veliki broj parkirališnih mjesta. Poboljšati javni prijevoz možemo samo ako stvorimo organizacijske i infrastrukturne preduvjete za uvođenje integriranog javnog prijevoza. Integrirani javni prijevoz koji se temelji na objedinjavanju svih vrsta javnog prijevoza u jedan cjeloviti sustav, u kojem usklađeni vozni redovi omogućavaju putnicima laka presjedanja po potrebi (između vlaka, tramavaja i autobusa) te korištenje jedne prijevozne karte za sve vrste prijevoza

Može li Zagreb postati biciklistički grad?

Voljela bih da je Zagreb već sad biciklistički grad. Uspješni gradovi redom su gradovi biciklizma i pješačenja. Upoznata sam s brojnim prijedlozima i inicijativama biciklističkih udruga koje mogu doprinijeti da Zagreb postane biciklistički grad. Biciklističku infrastrukturu kao bitan preduvjet za daljnji porast udjela biciklističkog prometa moramo i hoćemo razvijati.

Ima li u gradu dovoljno tramvajskih linija?

Veliki sam pobornik tračničkih sustava, a samim time i tramvaja. Ne radi se tu o nekoj entuzijastičkoj zaljubljenosti, već u činjenici da samo tračnički sustavi kao što je tramvajski i željeznica mogu jamčiti dovoljan kapacitet za prijevoz putnika u gradovima veličine Zagreba i njegove okolice. Grad Zagreb jedan je od prvih gradova koji je uveo tramvaj kao sredstvo javnog prijevoza i na toj tradiciji treba (g)raditi i dalje, umjesto da sanjamo neke megalomanske projekte kao što je podzemna željeznica - metro. Prostorni plan Grada Zagreba već sad prepoznaje potrebu gradnje novih linija na potezu Jadranski most – Selska i Praška – Jurišićeva, no treba razmišljati i o nekim drugim pravcima kao što su Maksimirska – Svetice – Zvonimirova, Zimmermanova od Av. Dubrovnik do Vatikanske pa i o mogućim produženjima svih postojećih linija gdje se to pokaže opravdano. Međutim, nisam pobornik spoja zračne luke Dr. Franjo Tuđman s Kvaternikovim trgom.

Kako biste Vi povezali Zagreb sa zračnom lukom?

Iako je Zagreb povezan s Velikom Goricom željeznicom, ne postoji željeznička pruga koja bi opsluživala zračnu luku. Prijevoz putnika između zračne luke i grada organiziran je autobusom. Autobusne i tramvajske linije ne mogu konkurirati osobnim automobilima u trajanju vremena putovanja, a samim time zadovoljiti potrebe putnika. Naš plan je inicirati povezivanje nove zračne luke i Glavnog kolodvora željezničkom vezom, koristeći pritom u većem dijelu postojeću željezničku prugu s izgradnjom nove spojne pruge do zračne luke u dužini cca 6-10 km, ovisno o odabranoj opciji. Povezivanje gradova i njihovih zračnih luka željeznicom strateški je cilj EU i uobičajena je praksa europskih gradova.