Stravična prometna nesreća, jutros oko 7:20 na autocesti A1 Zagreb-Karlovac, na 19. kilometru u smjeru Karlovca, iza odmorišta Desinec, u kojoj se tegljač zabio u kombi na zaustavnoj traci, te su četiri osobe poginule, a pet ih je teško ozlijeđeno, ukazuje na velike probleme našeg gospodarskog prometa, koji su eskalirali u koronakrizi, piše prometni stručnjak Željko Marušić Autoportal.hr.
Za konačnu ocjenu uzroka ove užasne prometne tragedije trebat će pričekati policijski očevid, no prometna logika na hrvatskim cestama i stanje u hrvatskom društvu ukazuje na izvjestan uzrok:
"Rani jutarnji sati, otežana vidljivost, zahuktali 35-tonski tegljač, tempomat postavljen na 88 km/h. Za volanom umoran, pospan vozač, možda i pod utjecajem drugih distrakcija (zdravstveni problemi, utjecaj nedozvoljenih supstanci, korištenje mobitela). Bum!"
"Najveći problem hrvatskog gospodarskog prometa, kojeg generiraju i vozači iz ostalih europskih zemalja, posebice iz središnjeg i istočnog dijela, je težak umor vozača, posljedica rada službenog posla i paralelno jednog ili više neslužbeno (na crno).
Propisi EU, Uredba EZ br. 561/2006 o vremenima rada i odmora, definira maksimalno vrijeme vožnje od 4,5 sata, pa pauzu od 45 minuta, maksimalno dnevno 9 sati, dvaput tjedno moguće je 10 sati, tjedno maksimalno 56 sati, a u dva tjedna 90 sati", piše Marušić.
Nije problem to kontrolirati zapisima u tempomatu, što je posebno rigorozno u zapadnim zemljama EU-a, a kod nas bi trebalo intenzivirati. Problem je u onome što se ne može kontrolirati, a to je rad “u fušu”. Javna je tajna da mnogi vozači autobusa iz Češke, Slovačke, Poljske… u ranim jutarnjim satima ljeti u Hrvatsku dolaze mrtvi-umorni, jer pored službenog posla tijekom vikenda, u prethodnim danima tjedna, kad bi se trebali odmarati, intenzivno rade “na crno”, naglašava.
"Zbog teškog umora vozača, u autobusnoj nesreći 2008. na autocesti A1, između čvorova Gospić i Lovinac, poginulo je 14 državljana Slovačke, a 2012. na A1 kod tunela Krpani osam državljana Češke.
Nažalost, ista (i gora!) je situacija s vozačima tegljača, posebice iz susjednih i istočnih zemalja. Primjerice, preko tjedna, uz redovni posao, svako rano jutro razvoze kruh i ostalu robu za trgovine, a onda teško izmoreni krenu na vikend-turu tegljačem u inozemstvo. Kako ih kontrolirati? Slično je i kod nas…
Sve je eskaliralo u koronakrizi, pogotovo zemljama bez poslovne i financijske discipline. Povećala se potreba za svim vrstama dostavnih i kurirskih službi. Profesionalni vozači su vrlo traženi, a mnogi u tome vide mogućnost dodatne zarade. Budući da im je to dodatni posao, spremni su raditi i za nižu tarifu, uz plaćanje na ruke, što naručiteljima posla itekako odgovara.
Premda su ovo samo logične pretpostavke poveznica s uzrocima jutrošnje tragedije, trebamo se suočiti sa sve opasnijim problemom umora za volanom gospodarskih vozila, izazvanih kršenjem poslovnih i financijskih normi, posebice u sinergiji s korištenjem mobitela u vožnji. Istraga o stvarnim uzrocima ove velike prometne tragedije stoga bi trebala krenuti od elektroničke forenzike korištenja mobitela, detaljne analize fizičkih i elektroničkih zapisa tahografa, te medicinskog vještačenja stanja vozača.
Koliko je umor opasan u prometu, često smo ukazivali. Ako alkoholiziranost, koja je izravno i neizravno uzrok mnogih tragičnih nesreća, uzmemo kao referentni negativni čimbenik, nepropisno korištenje mobitela u vožnji (nažalost, uvelike i propisano) opasnije je, jer vozač povremeno potpuno gubi nadzor nad prometnom situacijom. A umor, pospanost najopasniji su za prometnu sigurnost, dakle opasniji i pogibeljniji od korištenja mobitela i alkoholiziranosti, naglašava Marušić.
"No, prethodno ukazuje da, možda neće biti moguće provesti cjelovitu analizu ove prometne tragedije, jer su bitni negativni utjecajni čimbenici vjerojatno nezabilježeni. U konkretnim okolnostima, lokalno i globalno, nije se lako boriti s problemom teškog umora za volanom gospodarskih vozila, najvažnije je suzbiti sivu ekonomiju u toj branši. Realno, to je nemoguće, bez dugoročnih i korjenitih promjena u društvu", dodaje.
Marušić navodi i nužne sljedeće mjere:
1. Uvesti elektronički nacionalni registar svih vozača u gospodarskom prometu, napraviti učinkovitu elektroničku platformu pod nadzorom ministarstava prometa, financija i unutarnjih poslova, te obvezu registracije vozača za svaki vid gospodarskog prometa.
2. Pojačati kontrole vozača gospodarskih vozila u prometu, njihovog radnog statusa, koji rade u dostavnim, kurirskim službama te vozača svih kombi vozila u gospodarskom prometu.
3. Zabraniti korištenje tempomata za podešavanje brzine vožnje, od 22 do 8 sati.
Živio sam skoro 50 godina u Njemačkoj. Pravilo je: kad vozilo moraš zaustaviti na zaustavnoj traci, odmah bježi iz njega i pređi iza zaštitne ograde kolnika.