Tragična nesreća u kojoj su jutros na obilaznici Đurđevca, u sudaru Audija A4, serije B5 (uvedene 1994.!) i Volkswagen Passata CC (od 2008.), poginuli vozač i suvozač Audija, a šest je osoba teško ozlijeđeno, drastično pokazuje da je nedavno pooštravanje sankcija za teške prekršaje, koliko god je kratkoročno 20-ak posto smanjilo pogibeljnost cestovnog prometa nedovoljna mjera za bitno povećanje sigurnosti na našim cestama, piše prometni stručnjak Željko Marušić, za autoportal.hr.
Premda su dvije osobe poginule u automobilu konstruiranom prije četvrt stoljeća, zbog toga što je ono tada bilo jedno od najsigurnijih u klasi, a drugo je vozilo i po današnjim mjerilima visoke pasivne sigurnosti, a ipak je šest osoba teško ozlijeđeno, ukazuje na nevezivanje sigurnosnim pojasom (čl. 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), više osoba.
Izvjesno je 'frajersko' lažno vezivanje na prednjim sjedalima (iza leđa ili ubacivanjem lažnog umetka, koji utišava signal) i klasično nevezivanje straga, što je jedan od najvećih problema hrvatskog cestovnog prometa. To je prvi veliki problem na koji ukazuje jutrošnja prometna tragedija. Drugi je da se na nova, sigurna vozila plaćaju višestruka davanja, uključujući trošarinu i dodatni godišnji porez, kojih su stara vozila, 'lijesovi na kotačima', oslobođeni, smatra Marušić.
Da je barem jedno vozilo imalo sustav autonomnog kočenja, koje uključuje upozorenje napuštanja trake, nesreća, izvjesno, ne bi bila tragična, a da su njime bila opremljena oba, vjerojatne se ne bi ni dogodila. Treći je problem nelogična i štetna kombinacija zakonodavstveno-policijskog blagog tretiranja brutalnih, pogibeljnih prekoračenja brzine, čak i nakon nedavnog pooštrenja. Brze prometnice, a koje nisu autoceste, poput obilaznica Đurđevca ili Bjelovara, najpogibeljnije su.
Nadalje, piše Marušić, članak 54. izvan naselja ne predviđa kaznu za prekoračenje brzine do 10 km/h. Pa kakvo je to onda ograničenje od 80 km/h, ako se smije voziti 90?! Nelogično da ne može biti nelogičnije, usto neodgovorno i štetno.
Drugo, tolerancija policijskog mjerenja je 10 posto od izmjerene brzine (dakle tolerira se 11 posto veća brzina od ograničene). Ovo je već ozbiljan problem i trebalo bi ga rješavati već na prvoj sjednici Sabora. Danas, 2019. godine, za razliku od cestovne prometne situacije s kraja 19. i početka 20. stoljeća, raspoloživa tehnologija, kakvu koriste presretači na bjelovarskoj obilaznici, omogućava preciznost mjerenja s greškom manjom od 0,5 posto.
"Zbog toga tolerancije mjerenja u mnogim razvijenim zemljama, počevši od Slovenije, nema! Kad sam policijskog službenika u Kanadi pitao za toleranciju mjerenja brzine u prometu, u čudu me pogledao i odgovorio: 'Kakva tolerancija, pa mi to izmjerimo!'
U Hrvatskoj važećom policijskom procedurom, temeljenom na zakonu (!), brzina od 132,5 km/h postaje 119,25 km/h te se teškog prekršitelja praktički nagrađuje, jer se teški prekršaj po čl. 54. st. 2, s kaznom do 15.000 kn prekvalificira u prekršaj po čl. 54. st. 2 gdje je kazna 2000 kn.
U prekršaju kojeg je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, početkom godine, za bjelovarskoj obilaznici, po starim odredbama kazna je bila 1000 kn. Za plaćanje na licu mjesta 500 kn! Ni to, u konkretnom slučaju nije bilo dovoljno, pa je konkretnom vozaču pritom oprošten još teži prekršaj, po čl. 32. st. 1.", piše između ostalog Marušić.
Marušić smatra da su nužne sljedeće mjere:
1. Na nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP testu trošarinu i godišnji porez smanjiti za 50 posto, a ako usto imaju sustav autonomnog kočenja, ukinuti.
2. Ukinuti toleranciju policijskog mjerenja od 10 km/h za brzine do 100 km/h i 10 posto za više te umjesto tolerancije 10/10 uvesti 3/3.
3. Kaznu za nevezivanje sigurnosnim pojasom (članak 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) povećati s 1000 na 3000 kn
4. Redefinirati članak 54. da se postojeće sankcije prebace u niže razrede brzina, te bi sadašnja kazna za prekoračenje brzine od 10 do 30 km/h trebala biti od 0 do 10 km/h, što se sada ne sankcionira
5. Redefinirati i pooštriti sankcioniranje na ignoriranje obveze postupanja prema znakovima i naredbama policijskih službenika (članak 32.), da već prvi takav slučaj bude sankcioniran oduzimanjem vozačke dozvole, ne tek drugi!
6. Na sve opasne dionice i raskrižja postaviti radarske kamere, kao najučinkovitiju mjeru discipliniranja neodgovornih vozača te povećanje učinkovitosti kontrola uz rasterećenje policije i štednju resursa, koji se trebaju usmjeriti u nepokrivene dionice.
7. Unaprijediti zakonodavstveno-pravosudnu proceduru, kako bi se spriječile zloporabe kojima se izbjegava procesuiranje, odnosno kažnjavanje
Video: Veće kazne u prometu
Ako je prioritet sačuvati ljudske živote predlažem da se uvede niža cestarina. Svjedoci smo da lokalnim cesta raste broj vozila koja bi se mogla prebaciti na autocestu.... Ali ima kvaka...previše farbe po tunelima ...nadvožnjaci koji ne vode nikud .. Naplatne kućice za desetak automobila.. Itd..