Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas uredbu kojom Rusija priznaje neovisni Krim, javio je Interfax. Za sutra u 15 sati najavio je govor pred zastupnicima Dume, u kojem se očekuje da bi mogao i pripojiti Krim kao 84. članicu Ruske Federacije.
Predsjednik SAD-a Barack Obama u današnjem je obraćanju medijima istaknuo da će međunarodna zajednica ostati zajedno kako bi podupirala Ukrajinu.
– SAD će uvesti dodatne sankcije ako se Rusija nastaviti miješati u situaciju u Ukrajini, rekao je Obama i dodao da je obavijestio ruskog predsjednika Putina da "referendum" nije legalan te međunarodna zajednica neće priznati njegove rezultate.
Nakon što je jučerašnjim "referendumom" stanovništvo Krima odlučilo da se želi pripojiti Rusiji, Europska unija i SAD "referendum" su proglasili nelegalnim i nametnuli sankcije.
EU je odobrio listu s imenima 21 osobe kojima će se zaplijeniti imovina u EU i zabraniti putovanja, što je prvi krug sankcija usmjerenih protiv Rusije nakon "referenduma" na Krimu. Imena će biti objavljena u Službenom glasniku EU koji bi, prema izvorima iz Vijeća EU, trebao biti objavljen najkasnije večeras.
– To su ljudi koje smatramo odgovornima za postupke koji su ugrozili teritorijalni integritet Ukrajine – rekao je diplomat EU upoznat sa zaključcima sastanka Vijeća za vanjske poslove.
Ciljane sankcije
Danski ministar vanjskih poslova na Twitteru je objavio da je riječ o "ciljanim sankcijama protiv odgovornih Rusa".
Ministar vanjskih poslova Litve Linas Linkevic na Twitteru je objavio da se daljnje mjere očekuju u sljedećih nekoliko dana.
Dok su europski ministri u Bruxellesu odobravali prve sankcije EU protiv Rusije, američki predsjednik Barack Obama u Washingtonu je potpisao izvršnu odluku o sankcijama protiv sedmero ruskih dužnosnika te još četvero dužnosnika s Krima.
Na listi su dvojica Putinovih savjetnika Vladimislav Srukov i Sergej Glazjev, zamjenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin, zastupnici u Dumi Jelena Mizulina i Leonid Slutskij te zastupnici u Vijeću federacije Andrej Klišas i Valentina Matvijenko. Na listi su također premijer Krima Sergej Aksjonov, predsjednik parlamenta Krima Vladimir Konstantinov, bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič i njegov podupiratelj Viktor Medvedčuk.
Ukrajinski je parlament u međuvremenu prihvatio predsjednički dekret o djelomičnoj mobilizaciji koja uključuje 40.000 rezervista. Andrij Parubij, ukrajinski tajnik za obranu, rekao je da će 20.000 rezervista biti raspoređeno unutar vojske, a ostatak će biti dodijeljen novoosnovanoj Nacionalnoj straži, javlja Reuters.
Ruske agencije navode da je Krim i službeno predao zahtjev za pripajanje Rusiji.
Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel, izjavio je da je "Rusija izolirana u svojem priznavanju takozvanog referenduma".
Za priključivanje 97 posto
Prema službenim podacima, nakon svih prebrojenih glasova, utvrđeno je da je 96,77 posto glasača na "referendumu" podržalo odcjepljenje Krima od Ukrajine i njegovo pridruživanje Rusiji, javlja AP. "Za" su glasovala 1,233.002 glasača, od ukupnih 1,274.096 koji su izašli na "referendum".
I dok je 1,2 milijuna birača, gotovo 97 posto, bilo za priključivanje Rusiji, njih 32 tisuće (2,5 posto) odlučilo se za Ukrajinu, javlja RT.
Već je jučer nakon prvih nepotpunih rezultata bilo jasno kakav će biti ishod "referenduma". Tako je, prema nepotpunim rezultatima koje su u nedjelju objavili dužnosnici na Krimu, oko 95,5 posto glasača na referendumu glasalo da se Krim odcijepi od Ukrajine i pridruži Rusiji.
Pobjeda proruske opcije već se sinoć slavila bučno na ulicama prijestolnice, Simferopolja: na glavni trg iznad kojeg se uzdiže monumentalni spomenik Lenjinu slijevale su se rijeke ljudi, čak 15 tisuća građana naoružanih ruskim zastavama, izvijestila je iz Simferopolja Večernjakova reporterka Renata Rašović. Kada je već bilo jasno da je "referendum" uspio, ohrabrili su se i građani na istoku Ukrajine, u Harkovu, pa su i oni zatražili da se raspiše referendum o odcjepljenju od Ukrajine.
Krimski vođa jučer je kazao da će već danas zatražiti pripojenje Krima Rusiji. Mnogi stanovnici Krima koji su još lojalni vlasti u Ukrajini su bojkotirali "referendum". Voditelj Komisije za provedbu referenduma na Krimu Mihail Mališev kazao je da je samo tri posto glasača biralo opciju da se ponovno uvede ustav iz 1992. godine i da Krim ostane autonomna republika u sklopu Ukrajine. Jedan posto listića proglašeno je nevažećima. Mališev je rekao da je više od 81 posto onih koji su imali pravo izašli na izbore, pišu RIA Novosti.
Prvi rezultati izlaznih anketa na referendumu na Krimu pokazivali su da je stanovništvo odlučilo da se ta regija pridruži Rusiji, piše RT. Oko 93 posto birača odgovorilo je da se želi pridružiti Rusiji, a samo sedam posto želi da Krim ostane dio Ukrajine.
Pale se knjige na ukrajinskom jeziku
Proruski prosvjednici u gradovima na istoku Ukrajine, Donjecku i Harkivu, zauzeli su jučer nekoliko zgrada te su počeli paliti knjige na ukrajinskom jeziku, izvijestio je Reuters.
O nestabilnoj situaciji na istoku Ukrajine piše i Guardian koji izvještava da su u Donjecku proruski prosvjednici ušli u zgradu Državnog odvjetništva i na krov postavili rusku umjesto ukrajinske zastave. Policija nije pružala veći otpor kako bi zaustavila prosvjednike.
Rusi na Krimu imaju 22 tisuće vojnika
Ukrajinska vlast optužuje Moskvu da potiče tenzije na istoku države. Rusko ministarstvo vanjskih poslova odgovora da će možda biti prisiljeno zaštititi etničke Ruse, što bi moglo značiti i dolazak još više ruskih vojnika. Rusija i Ukrajina dogovorile su primirje na Krimu do 21. ožujka. Ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je da Rusi na Krimu imaju već 22 tisuće vojnika.
Interfax je izvijestio da je do 18 sati po lokalnom vremenu na "referendumu" na Krimu glasalo 79 posto stanovnika s pravom glasa. U Sevastopolju je izlaznost čak 83,5 posto. Na "referendumu" su stanovnici Krima odlučili žele li odcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji. Zapad je odmah najavio da neće priznati rezultate "referenduma" koji smatraju "nezakonitim i nelegitimnim".
>>Putin Angeli Merkel: Zabrinut sam zbog eskalacije tenzija u Ukrajini
Ovu su sprdacina a ne sankcije, to je vise za domacu upotrebu jer Obama i EU birokrati moraju dokazati svojim sefovima (bankarima) kako su oni "odlucno" reagirali na nesto sto je protiv bankarskih interesa (izrabljivanje Ukrajine i stavljanje je u duznicko ropstvo). U biti nista se nece promjeniti, Ruska i EU privreda su toliko medjusobno ovisne da bi neke strozije sankcije bile samoubojstvo za Europsku privredu koja je u recesiji vec godinama.