Prošla godina među tri najtoplije u ljudskoj povijesti

NASA-ina godišnja analiza globalne klime objavljena prošlog tjedna pokazala je da se trend zagrijavanja nastavlja. Naime, prošla je 2017. godina jedna od tri najtoplije otkako se temperatura zraka mjeri. Prosječne su temperature lani za 0,9 celzija nadmašile one mjerene između 1951. i 1980. godine. Slično mjerenje radi i američka Nacionalna oceanografska i atmosferska administracija, NOAA, no i ta je organizacija došla do sličnog zaključka s malim odstupanjem u odnosu na NASA-ina mjerenja. NOAA je izvukla podatak da je pet najtoplijih godina u povijesti zabilježeno od 2010. naovamo.

Generalni je, dakle, zaključak da je Zemlja ušla u dugotrajan trend zagrijavanja koji ne pokazuje znakove popuštanja, a rast je temperature prouzročen ljudskim djelovanjem, ponajviše proizvodnjom stakleničkih plinova.

Slično na Arktiku i Antarktici

Na Arktiku, koji se zagrijava brže nego ostatak planeta, smanjila se količina morskog leda s rekordno niskim mjerenjima od siječnja do ožujka. Smanjena je i količina leda na Antarktici, manji je za gotovo 400.000 četvornih kilometara nego 1986., godine kada je zabilježen prijašnji neslavni rekord. Ovi podaci, navode stručnjaci dviju velikih organizacija, izravno utječu na zagrijavanje jer je smanjena odbijajuća površina pa Sunčeve zrake upija tlo te se na tako zagrijava. No, prošla godina ostala je korak do najtoplije godine dosad, 2016., kada je zabilježen neobičan podatak da nijedno područje na Zemlji nije mjerilo temperature manje od prosječnih. Prosječno je izmjereno povećanje od 0,94 celzija od prosjeka 20. stoljeća. No, ako ništa drugo, 2016. godina ima kakvo-takvo opravdanje jer to je bila godina El Nina, pojave koja ja prouzročila zagrijavanje vode u području ekvatorijalnog Tihog oceana za što se može preusmjeriti krivnja barem za jedan dio općeg povećanja temperature. Slaba vajda, procijenjeno je da je za 90 posto zagrijavanja te godine ipak bio odgovoran čovjek. Treba svakako istaknuti i da je 2017. godina 41. godina zaredom koja bilježi povećanje temperature u odnosu na prosjek 20. stoljeća.

To što rekordi lani nisu obarani može se pripisati tome što 2017. nije bilo El Nina, ali ta činjenica nije spriječila prosječno povećanje. To je globalni trend neovisan o temperaturnim varijacijama u Pacifiku. Čak suprotno, prošla je godina iskusila slab utjecaj La Nine, koja donosi zahlađenje. Dugoročni je trend taj koji gura celzije na više vrijednosti svake godine, a ne pojedinačni i jedinstveni događaj, jasan je zaključak stručnjaka iz NASA-e i NOAA-e. Ali, izostanak aktivnosti pojave poput El Nina uzrok je stvaranja jakih oluja koje su karakterizirale prošlu godinu, barem na sjevernoameričkom kontinentu. Tamo je 8. rujna proglašen najgorim danom u povijesti kada se govori o udarima uragana.

Čovjekov utjecaj presudan

Tri su jake oluje – Irma, Jose i Katia – istodobno zaprijetile Floridi, Karibima i Meksičkom zaljevu zajedno brojeći najveću zajedničku energiju koja je ikada zabilježena u području Atlantskog oceana. Tada su dvije oluje s vjetrovima čije su brzine premašivale 240 km/h istodobno harale Atlantskim bazenom što se nije dogodilo nikada u povijesti. Pogledamo li što se događalo u Europi, koja je imala petu najtopliju godinu, vidjet ćemo istaknut podatak za Austriju prema kojem je ta zemlja imala najhladniji siječanj još od 1987. godine. No, već nešto kasnije za tu se zemlju situacija mijenja pa ona bilježi najtopliji ožujak te drugi najtopliji lipanj u povijesti, dok je period ljeta bio treći najtopliji dosad. Portugal je zabilježio svoju drugu najtopliju godinu u povijesti, prosječna je temperatura bila viša za 1,1 celzij, toplija je jedino bila 1997. Godine toplije od prosjeka bilježe i Njemačka te Velika Britanija. I druge organizacije, poput Svjetske meteorološke organizacije ili United Kingdom Met Office, također dolaze do istih zaključaka koji se razlikuju jedino zbog korištenja različitih metoda mjerenja.

Trend je kod svih jasan, temperatura stalno raste, NOAA je iznijela podatak da od 1880. godine bilježimo porast od 0,07 celzija svako desetljeće, no ta je vrijednost uvećana dvostruko od 1980. godine. Industrijalizacija čini svoje, čovjekov je utjecaj ipak presudan.     

Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa

Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa