Godina iza nas ostat će zapamćena po pandemiji i najvećem broju umrlih u Hrvatskoj od 1946. do danas, a osim toga i lani i na početku 2021. umrlo je mnogo (ne)poznatih muškaraca puno prije očekivanog životnog vijeka.
Zlatko Saračević (59), Željko Matić (59), Zlatko Cico Kranjčar (65), Rajko Dujmić (65), Božidar Alić (66), Milan Bandić (66) samo su neki od njih. Lani su, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, umrla 57.922 građanina (u taj su broj uračunati i umrli zadnja dva dana 2019. te tri dana u prvom tjednu 2021).
Rizičniji stil života
Muškarci stariji od 60 godina umirali su lani puno više nego u prethodne tri godine, a u dobi od 50 do 74 godine umrlo je čak 6037 više muškaraca nego žena. Inače, očekivano trajanje života za muškarce je 2019. bilo 75,4 godine, a za žene 81,6 godina. Zašto muškarci u kasnoj srednjoj i mlađoj starijoj dobi umiru više od žena? Uzrok tome nije samo COVID. Hrvatski muškarci u dobrom zdravlju u prosjeku dočekaju tek 57,1 godinu života, žene 58,7 godina, dok u EU u prosjeku muškarci u dobrom zdravlju dočekaju 63,5 godina, a žene 64,2 godine.
Nećemo ni spominjati Šveđane koji su dobrog zdravlja sa 73 godine. Neuropsihijatar Slavko Sakoman (74), koji je i po dobrom zdravlju iznimka od prosječnih hrvatskih muškaraca, ističe da je najutjecajniji čimbenik koji dovodi do umiranja muškaraca iznad 60. rizičniji stil života od žena.
– Muškarci više piju i puše od žena, konzumacija alkohola mnogima je gotovo dio dnevne rutine. Također, vrlo važan faktor koji utječe na kraći život muškaraca je stres kojem su više izloženi jer su kod nas još uvijek muškarci poslodavci i poduzetnici. Mnogi se više financijski brinu zbog obitelji, a sav taj stres kompromitira imunološki sustav. Usto muškarci ne razgovaraju o svojim problemima za razliku od žena, što kod njih dovodi do intenziviranja unutarnje tjeskobe. Kada uđu u stariju dob, neću reći klimakterij, mnogi muškarci postanu statični, ne kreću se dovoljno nego im se kretanje svodi od trosjeda do kuhinje, pa nemaju dovoljno krvi i kisika u kori mozga – govori Sakoman.
Žene su više okrenute druženjima, neke vjeri i viševerbaliziraju svoje probleme. I prehrambene navike muškaraca u smislu količine i kvalitete hrane lošije su nego kod žena. Inače, lani je od 57.922 umrlih osoba umrlo više žena, njih 29.363, ali žena je i više u populaciji i dulje žive te je tako umrla 7771 žena više od muškaraca u dobi od 80 i više godina. Jasminka Despot Lučanin, profesorica na Fakultetu hrvatskih studija koja se bavi zdravstvenom psihologijom, ističe da je očekivani životni vijek muškaraca kraći nego žena i te razlike znaju biti i do 5-6 godina.
– Što su ljudi stariji, individualne razlike između njih su veće u svakom pogledu, no biološko slabljenje muškaraca počinje u prosjeku ranije nego kod žena. Na spol i genetsko naslijeđe ne možemo utjecati, ali možemo na zdrav način života, važan za produljenje životnog vijeka. Zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, bavljenje hobijima koji nas vesele, a izbjegavanje loših navika i ovisnosti, pušenja, pijenja i droga utječu na produljenje života. Kod nas je još uvijek više muškaraca pušača nego žena iako im se žene približavaju. Na pojedinačnoj razini i hoće li netko u srednjoj i starijoj dobi ranije ili kasnije umrijeti utječe i to koliko su ljudi tjelesno aktivni, idu li na preventivne preglede, koliko se odmaraju i mentalno odmiču od svog posla. Također, važne su i osobine ličnosti jer su ljudi koji su pesimistični ili koji su pretežno neprijateljski nastrojeni prema drugima ili socijalnim okolnostima više izloženi razvoju bolesti i mortalitetu. U očuvanju zdravlja bitna je i socijalna podrška i poticanje bliskih osoba da održavamo zdrav način života – ističe Despot Lučanin.
Nova statistika
Inače, posljednji privremeni podaci o broju umrlih u 2020. lošiji su od onih objavljenih u siječnju prema kojima je lani umrlo 56.677 osoba. Iz DZS-a su pojasnili da su podaci o umrlima u 2020. po starosti i spolu prikupljeni po tjednima smrti građana, čime se DZS priključio prikupljanju podataka o umrlima po tjednima koje je Eurostat pokrenuo u cilju podrške istraživačkim naporima vezanim za pandemiju.
Osim što su siječanjski podaci DZS o umrlima u 2020. prikupljeni prema mjesecu upisa u maticu umrlih, u privremene podatke o 57.922 umrlih ubrojeni su i umrli iz prvog tjedna 2020. koji uključuje i dva dana 2019. te iz zadnjeg tjedna 2020. koji uključuje i tri dana 2021.
Najvise ih je umrlo zbog neadekvatne skrbi u bolnickom sustavu zbog raznih corona protokola.