Prošlo vrijeme vojnika vladara: Kreće nova era Kosova

Pokret Samoodređenje (Vetëvendosje) Albina Kurtija pobjednik je izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu s oko 44 posto glasova, pokazuju prvi preliminarni rezultati koje je sinoć u Prištini objavila Središnja izborna komisija . Prema tim rezultatima, Samoodređenje bi u parlamentu sa 120 zastupničkih mjesta moglo osvojiti 58 mandata. – Kosovo se danas, kao neovisna država, vraća svom narodu kao nositelju suvereniteta – poručio je u prvoj izjavi vođa Samoodređenja Albin Kurti.

Presudili su mladi

Demokratska stranka Kosova i Demokratska liga Kosova u tijesnoj su konkurenciji za drugo mesto s oko 15 posto glasova. Savez za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja dobio je povjrenje samo oko 7,2 posto birača. Stanovnici Kosova jučer su izašli na prijevremene izbore na kojima je mlađa generacija političara profitiratla na raširenim frustracijama i zamoru sadašnjom političkom garniturom. Opći izbori održani su nakon godine u kojoj je pandemija koronavirusa produbila društvene i ekonomske razlike u bivšoj srbijanskoj pokrajini koja je neovisnost proglasila prije 13 godina. Od 2008., kada je proglašena neovisnost, ni jedna vladajuća koalicija na Kosovu nije odradila cijeli mandat.

Tako su tijekom 2020. godine propale dvije vlade, a predsjednik Kosova Hashim Thaçi morao je podnijeti ostavku jer ga je Haag optužio da je počinio ratne zločine. Najnoviji u nizu izbora na Kosovu, prema svim predviđanjima, mogli bi donijeti važne promjene u ovoj državi opterećenoj brojnim problemima. Naime, niz političara koji su godinama upravljali Kosovom, poput Thaçija i Haradinaja, koji su postali poznati kao zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova, nisu nosili liste na ovim izborima s obzirom na lanjske haaške optužnice. Želja mladih za boljim životom i rješavanjem problema korupcije otvorile su vrata Albinu Kurtiju (45), predsjedniku političke stranke Samoodređenje.

– Mi dolazimo, oni odlaze – kazao je uoči izbora Kurti koji uživa potporu mlađih stanovnika Kosova i koji je uvjeren da će on formirati vlast u Prištini.

Kurti je već bio premijer tehničke vlade Kosova, ali je ušao u povijest kao najkraći vladar – vlada mu je pala u ožujku prošle godine nakon samo šest tjedana! Zanimljivo je da Kurti ne predvodi listu Samoodređenja, a razlog tome jest što je u listopadu 2018. godine pravomoćno osuđen za napad suzavcem u Skupštini Kosova. Prema zakonu Kosova, kandidati za članove Skupštine tri godine prije izbora ne smiju imati izrečene takve presude, ali zakon ga ne priječi u tome da postane premijer. Kurti je tijekom izborne kampanje najavio ukidanje carina za robu iz Srbije i uvođenje principa reciprociteta u odnosima, rješavanje gorućeg problema korupcije i kriminala, velikog iseljavanja…

Očekuje se i da omogući znatnije otvaranje radnih mjesta i riješi niz drugih socijalnih problema zbog kojih se Kosovo smatra najsiromašnijom državom Europe. Na Kosovu je oko 50 mladih nezaposleno. Ako postane premijer, Kurti će zasigurno preuzeti i vođenje pregovora sa Srbijom od dosadašnjeg pregovarača Thaçija. Kurti je ranije bio i gorljivi zagovornik ideje o ujedinjenju Kosova s Albanijom, ali mnogi sada tvrde da je takva stajališta ipak ublažio. Prvi put se za Kurtija čulo 1997. kada je bio vođa studentskih prosvjeda protiv Slobodana Miloševića tako da je u mladosti stekao reputaciju i nadimak “kosovski Che Guevara”. Tijekom bombardiranja Srbije od NATO-a Kurti je uhićen na Kosovu od srbijanske policije te je zbog terorizma 2000. godine osuđen na 15 godina zatvora.

Tijekom sudskog procesa odbio je braniti se rekavši da priznaje samo „sud svog naroda”. Zbog demokratskih promjena u Srbiji zatvorsku kaznu nije u cijelosti odslužio. Nakon izlaska iz zatvora završio je Elektrotehnički fakultet i nekoliko godina nije bio politički aktivan. U siječnju 2012. godine organizirao je blokadu graničnog prijelaza Merdare kako bi kamioni s robom iz Srbije bili spriječeni da uđu na Kosovo. Poznata je i njegova izjava iz 2018. godine kada je rekao da je Srbija najveći problem zapadnog Balkana jer se ponaša kao „mala Rusija, kao hobotnica s pipcima svuda po regiji“. Biti relativni pobjednik izbora, a sastaviti stabilnu Vladu na Kosovu nešto je sasvim drugo.

Naime, Skupština Kosova broji 120 mjesta, od kojih je 20 mjesta namijenjeno predstavnicima nacionalnih manjina. Od tih 20 mjesta, 10 je zagarantirano za srpsku nacionalnu manjinu koju u cijelosti kontrolira Beograd. Prema ustavu Kosova, manjinama moraju pripasti i barem dva ministarska mjesta tako da bez manjina nema ni Vlade i to je dodatna komplikacija.

“U duhu Skenderbega i Rugove”

Ključni saveznik Kurtiju na ovim izborima jest privremena predsjednica Kosova Vjosa Osmani koja je najpopularnija političarka Kosova. Njih dvoje potpisali su i sporazum o zajedničkom sudjelovanju na izborima kada je Osmani rekla da su odlučni u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, da brane Ustav Kosova i bore se za to da svatko može sebi osigurati dostojanstven život. Može se očekivati da će njih dvoje, ako ne bude nekih novih lomova, u sljedećem razdoblju kreirati politiku Kosova.

– Kosovu je potreban premijer koji neće zatvarati oči pred nepravdom – kazala je Osmani i dodala da će surađivati u “duhu Skenderbega, Ibrahima Rugove i Adema Jasharija”. U vrijeme afere uhićenja Velje Nevolje i njegove razbojničke skupine, epidemije koronavirusa, borbe za cjepiva i sličnih stvari izostaju neke značajnije reakcije službenoga Beograda. Vučić i ekipa svjesni su da ne mogu utjecati na glasove Albanaca, ali u isto vrijeme kontroliraju čvrsto kosovske Srbe. Da bi bili sigurni u pobjedu željene liste, organizirani su brojni autobusi iz svih dijelova Srbije koji su do birališta na Kosovu prevozili građane koji ne žive u svojim domovima.