Prosvjedi protiv ACTA-e: Hrvati se samo simbolično pridružili

Subota poslijepodne u Hrvatskoj je ponovno bila rezervirana za prosvjede protiv međunarodnog trgovinskog sporazuma ACTA koji su paralelno održani u Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, pa i Zagrebu. U metropoli se na Zrinjevcu oko 14 sati okupilo nešto manje od 50 prosvjednika koji su se, kao i 11. veljače, priključili međunarodnom prosvjedu protiv ACTA-e koja prema riječima jednog od organizatora, Tomislava Medaka, ograničava pristup informacijama, na pogrešan način pokušava regulirati autorska prava, ali uvodi i novu dimenziju genetski modificiranih prehrambenih proizvoda u naš svakodnevni život, kao i cenzuru, praćenje, pa u konačnici i kriminalizaciju krajnjih korisnika interneta.

- Današnji je prosvjed također međunarodni prosvjed. O ACTA-i se ne odlučuje u Hrvatskoj nego u Europskoj uniji, a globalna javnost je protiv ACTA-e jer bi otvorila vrata privatnoj pravdi i zadirala u internetsku komunikaciju te naštetila onim državama čije zdravstvo, znanost i kultura ne raspolažu sredstvima kojima raspolažu najrazvijenije zemlje koje taj sporazum guraju - objasnio je Medak. Konkretno, prosvjednici smatraju da će se nepotrebno kriminalizirati slobodna razmjena sadržaja na internetu i tako spriječiti napredak manje razvijenih zemalja među koje, tvrde, spada i Republika Hrvatska. Ipak, Medak je kao pozitivni pomak istaknuo da je Vlada, jednako kao i predsjednik Ivo Josipović, spremna na daljnje rasprave o međunarodnom sporazumu koji trenutačno "skenira" i Europski sud pravde.

- Mislim da je internetska sloboda vrlo važna, a također je važno pitanje intelektualnog vlasništva. Koncept intelektualnog vlasništva je problematičan. Ugašena je Gigapedia (internetska stranica op.a.) gdje se moglo doći do PDF-ova knjiga koje su kod nas jako skupe i sada imamo situaciju da je teško doći do informacija što koči razvoj znanosti. Ovdje se radi o sukobu profita manjine i općedruštvenog interesa - poručio je Mate Kapović, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji je široj javnosti ostao u sjećanju još od masovnih prosvjeda prošle godine.

Dok su spremno pozirali kamerama transparentima s natpisima "Make love not ACTA" ili "ACTA = Diktatura", okupljeni su podsjetili da nisu sve države spremne prihvatiti sporazum koji bi mogao usporiti njihov razvoj. Tako su među ostalima i Indija, Kina, Brazil, Slovačka, Češka, Rumunjska i Poljska odbile ratificirati sporazum. Međutim, kako ističu vođe prosvjeda, ACTA će postati dio naše stvarnosti u trenutku kada prođe u Europskoj uniji. Naime, ratifikacijom sporazuma Hrvatska bi u času pristupa EU bila obvezna provoditi odredbe ACTA-e jer bi bila dio pravne stečevine. Ipak, dok se prošli put stotinjak prosvjednika uputilo prema Markovom trgu, odnosno Vladi i Hrvatskom saboru, ovaj je put skup raspušten već oko 15 sati. Incidenata nije bilo.