KONVERZIJA CHF

Protiv kamata privatnim tužbama

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Protiv kamata privatnim tužbama
18.11.2015.
u 14:15
Udruga Franak ne krivi zakon, nego banke zbog većih rata. Nove obveze stvorila su 3 postotna poena skuplje kamate na eurske kredite dignute 2005. godine
Pogledaj originalni članak

Udruga Franak neće nikome davati preporuke da prihvati konverziju, jer ni za koga ne može preuzeti odgovornost. Ja bih prihvatio konverziju čak i da sam se našao u poziciji dužnika koji moraju doplatiti bankama jer razumijem o čemu je riječ. To je matematički izračun, on je smislen, samo je pitanje kakve su se kamatne stope banke primijenile pri izračunima. Svatko će morati za sebe odlučiti što mu je najpovoljnije. Svi moraju biti svjesni da im je ovim otpisano 30% glavnice kredita, a ako ne prihvate konverziju, trebaju znati da će im rate nakon siječnja 2016. godine biti veće do desetak posto, zadrži li se sadašnji tržišni tečaj franka, kazao je Goran Aleksić, jedan od osnivača Udruge Franak.

Različite kamate u istoj banci

Udruga će, kaže Aleksić, pokušati objasniti dužnicima kako su se našli u poziciji da nakon konverzije plaćaju veće rate kredita, a od banaka će tražiti da im obračunaju fiksnu maržu. Prema izračunima koji su dostavljeni dužnicima i objašnjenjima iz banaka, eurski su krediti 2005. bili oko tri postotna poena skuplji od kredita u francima, a kod ljudi koji su imali povoljnije kreditne uvjete, kao što su mladi, zaposlenici banaka, zaposlenici tvrtki koje imaju posebne ugovore s bankama, razlika je još i veća. Prema podacima koje je predočila Udruga Kreda proizlazi da su jedne te iste banke obračunavale različite kamatne stope za svoje klijente. Nekima je kao startna kamata za razdoblje od 2002. do 2007. uzeto 6,1%, a drugima u istoj toj banci čak 8,40%. Prema podacima iz banaka konverzija je pokazala da je kredit preplatilo 60 posto dužnika, a preostalih 40 posto, tj. 22 tisuće dužnika u CHF, dosad je platilo manje nego da su u startu uzeli eurski kredit.

I ministru su kamate čudne

Jučer je ministar financija Boris Lalovac predao guverneru HNB-a primjedbe dužnika, a HNB će danas izaći s priopćenjem u kojem će objasniti mogućnosti HNB-a kao supervizora. Oni su dosad utjecali na ispravljanje nekih tehničkih nedoumica, no kad je riječ o kamatama, te se stope mogu osporavati samo privatnim tužbama dužnika. Lalovac je prije sastanka kazao kako ima dojam da banke i dalje pokušavaju loviti u mutnom. I njemu su čudne različite kamatne stope u istom razdoblju. HNB je isposlovao kod banaka da povuku anekse koji su spominjali mogućnost poništavanja konverzije u slučaju da Ustavni sud sruši zakon, a javila se i Erste banka koja je potvrdila da će promijeniti sadržaj aneksa. Za dužnike kod kojih je nastala dodatna obveza prema banci, većina razlike odnosi se na razdoblje od 2005. do 2011., jer su tada obveze dužnika u eurima bile veće od obveza dužnika u CHF, neovisno o promjeni tečaja franka.

>> Lalovac: Sretan sam kao dijete, ljudi će odahnuti

>> Udruga Kreda: Konverzija kredita nije transparentna ni sukladna zakonu

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
15:11 18.11.2015.

Zadnja rečenica sve govori! Tko želi "saviti" svoje mišljenje, nek utipka u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima... Pa će tamo dobiti usporedne analize otplatnih rata eurski vs CHF krediti - oni koji su se odlučili na franak su imali mjesečno i po par sto kn povoljnije rate nego eurski dužnici. Nemojmo se dati zavarati - ništa bitno se nije promijenilo u zakonskoj praksi i teoriji kad se propeo franak uslijed grčke krize eurozone 2010. godine. E tada su banke, slijedom tih istih ugovora s klijentima, postale naglo lihvarske i sve je to postalo protuzakonito, protuustavno i pitaj Svevišnjeg što još... Govorilo se o visokotoksičnim bankarskim proizvodima - a većina auta u RH je u u prošlom desetljeću prodana baš na chf kredite i kupci su prošli povoljnije nego da su se odlučili za eurske, eto kakva je to toksičnost bila (hint: ti krediti su bili kratkoročni, na 2-5 god.). Zaključno, oni bi zakon da otplatna rata ne smije biti veća od 3 šteke cigareta... Preostalih kredita u CHF ima cca 23 mlrd kn - ugrubo vrijednost AC Karlovac - Split, zamislite u što se upustila Vlada jer bankama se otvara mogućnost naplatiti se za posljedice konverzije iz proračuna i koja će to cifra biti. A svi nezadovoljni - i banke, i Vlada i dužnici! I svi bi sve prevalili na grbače svih poreznih obveznika, oni su "obgrlili" gotovinu iz banaka i onako pastirski bi s njome utekli u brda, nek se nose i banke i bankari znate već u kojem smjeru...