Za koji dan Sjedinjene Američke Države predat će Poljskoj zahtjev za
gradnju baze za sustav Globalne proturaketne obrane (Global Missile
Defense, GDM) na njenu tlu. Prema poljskom dnevniku Rzeczpospolita, u
Poljskoj bi bio smješten obrambeni sustav sa deset bacača
raketa, a u Češkoj radar koji bi otkrivao "rakete" koje bi
bile upućene s Bliskog istoka ili iz Sjeverne Koreje u smjeru Amerike.
"Uskoro ćemo predstaviti projekt gradnje sustava proturaketne obrane,
koji je prioritet za Pentagon", kazao je glasnogovornik Pentagona Joe
Carpenter.
Anonimni diplomatski izvori, na koje se poziva poljski dnevnik, govore
da se izvješće s planovima gradnje tzv. proturaketnog
štita, točnije njegova europskog dijela, nalazi već na stolu
novog šefa Pentagona Roberta Gatesa, koji je velik
zagovornik toga američkog vojnog projekta. Budući da je taj projekt
globalne proturaketne obrane američki prioritet, većih problema s
financiranjem ne bi trebalo biti iako se troškovi baze u
Poljskoj procjenjuju na tri milijarde dolara. Cijeli će pak projekt
stajati desetke milijardi dolara.
Iako je projekt globalne proturaketne obrane pod pokroviteljstvom
američkog predsjednika Georgea Busha, i demokratska većina u američkom
Senatu podupire daljnja ulaganja u sustav Global Missile Defense (GMD).
Koncepcija proturaketne obrane seže u 80. godine prošlog
stoljeća kada je tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan
predložio stvaranje sustava za obranu Amerike od napada balističkim
raketama. Kritičari i protivnici toga njegova, kako su ga nazivali,
programa ratova zvijezda upozoravali su da će to razbuktati utrku u
naoružanju između bivšeg Sovjetskog Saveza i Zapada. Danas
Amerikanci program proturaketne obrane žele pretvoriti u globalni.
Zamišljen je kao sustav sastavljen od nekoliko razina,
uključujući vojna djelovanja s nacionalnim obrambenim sustavima
pojedinih zemalja. Proturaketna se obrana zasad oslanja na rotirajući
sustav proturaketne obrane Aegis na ratnim brodovima, na obali u
američkim bazama u Fort Greelyju na Aljasci te u središnjici
sustava u Coloradu. No to je samo početak.
Nakon što je na Aljasci sagrađen dio sustava proturaketnog
štita, administracija Georgea Busha odlučila je rasprostrti
baze sa silosima u kojima bi bilo 10 raketa za presretanje
transkontinentalnih balističkih projektila te radarske sustave i
logistiku diljem svijeta, što bi činilo globalni sustav.
Prema predviđanju vojnih stručnjaka i inženjera, projekt sustava
proturakente obrane predviđa presretanje i uništavanje
neprijateljskih raketa u sve tri faze leta, nakon lansiranja (ulazak u
orbitu), u svemirskom prostoru te za vraćanja u atmosferu. Rakete
"presretačice" sada su bojne glave koje su navođene na cilj, koji
pogađaju i uništavaju u drugoj fazi leta. Rakete američkog
proturaketnog štita ispaljivat će se po naredbi
zapovjedništva u Colorado Springsu, gdje će biti "mozak"
sustava.
Princip je ovaj: sateliti te radarske postaje raspoznaju bojnu glavu
transkontinentalnih balističkih raketa neprijatelja u prvoj fazi
njezina leta i na temelju tih podataka raketa presretač ("hit to kill")
kreće prema svom cilju primajući u tijeku leta i navođenja potrebne
korekcije. Pri brzini od 15 tisuća milja na sat samonavodeći senzori
presreću raketu protivnika u završnoj fazi leta u
stratosferi na oko 160 kilometara iznad površine Zemlje.
Protivnici i kritičari američkog proturaketnog štita
zamjeraju nepreciznost presretačkih raketa, čime se, ističu, milijarde
dolara bacaju u blato. I autori projekta priznaju da je od devet
testiranja šest završilo neuspjehom. Ipak,
smatraju to vrlo dobrim rezultatom, koji im dopušta da
sustav prošire na njegov europski dio u Poljskoj, gdje bi
trebalo biti smješteno deset nosača presretačkih raketa te
logistika. Odluči li se Poljska za projekt na svome tlu, baza bi bila
sagrađena do 2011. godine.
No, uključivanje u globalni sustav za presretanje transkontinentalnih
projektila koje bi Sjeverna Koreja ili Iran mogli uputiti prema SAD-u i
Europi, primjećuju analitičari, Poljskoj bi donijelo nove političke,
vojne i gospodarske mogućnosti, ali to nosi i određeni rizik. Riječ je
svakako o sigurnosnom pitanju te stoga Poljaci pred Amerikance
postavljaju uvjet "osiguranja" od mogućih prijetnji. Poljaci, naime,
zahtijevaju postavljanje sustava protuzračne obrane Patriot,
što bi povećalo ionako visoke troškove cijelog
projekta. Usto, moglo bi to, procjenjuju vojni analitičari,
isprovocirati Rusiju, koja ne štedi riječi kritike na
proturaketni američki štit u svome susjedstvu.
Koristi Poljaka od američkog proturaketnog štita analitičari
vide u osnaženju savezništva sa SAD-om i jačanju svoje
geopolitičke pozicije, ali i gospodarskim koristima regije u kojoj je
predviđeno postavljanje američkog vojnog projekta. Analitičar Ariel
Cohen smatra pak da je "sudjelovanje u sustavu globalne proturaketne
obrane povijesna prigoda za Poljsku" jer je riječ o globalnom projektu
koji će utjecati na kompliciranu geopolitičku situaciju u budućnosti.
Proturaketni štit: Amerikanci u Poljskoj žele bazu za obranu od Irana i Sjeverne Koreje
Merkel o jednom od susreta s Putinom: 'Ti nećeš vječno biti kancelarka, ove će zemlje ući u NATO. Ja to želim spriječiti'
Bivša njemačka kancelarka objavljuje memoare u kojima iznosi zanimljive detalje sa svojih susreta s ruskim predsjednikom u godinama prije krvave invazije
Otkriveno što Blanka Vlašić radi nakon priznanja supruga da su u otvorenom braku! Ovo nitko nije očekivao
Nakon što se suprug Blanke Vlašić pohvalio da su u otvorenom braku, napokon je otkriveno što ona radi, odnosno čime se bavi u posljednje vrijeme
Hrvatsku čeka pakao: Nikada nismo imali teže iskušenje od ovoga, a jedan podatak posebno zabrinjava
Francuska nakon četvrtfinala Lige nacija postaje najveći suparnik Hrvatske od njezine samostalnosti. U ožujku će njihovi međusobni susreti doći do brojke 12, dok je Hrvatska protiv Engleske i Španjolske igrala po 11 puta
Mit ili istina? ‘Cjepiva su neučinkovita jer neki ljudi obole čak i nakon cijepljenja’
Sezona gripe počinje od listopada i traje sve do ožujka, a kako simptomi ove bolesti nisu nimalo ugodni, bolje ju je izbjeći. Jeste li vi od onih koji vjeruju u učinkovitost cjepiva ili radije pribjegavate drukčijoj prevenciji?
Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima