Predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec novinarima je u srijedu rezignirano govorila o mreži laži kojima se nameće pogrešna slika o Ustavnom sudu, osobito o sadržaju i učincima nekih odluka.
– Puno je toga izneseno što polako dovodi do obrisa nečega što bi se moglo u najcrnjim mislima nazvati svojevrsnim projektom – rekla je Omejec, govoreći o projektu "gašenja" Ustavnog suda. To je argumentirala citirajući "nositelja izvršne vlasti" (Zorana Milanovića, nap. a.) koji je 3. studenoga na Senatu Sveučilišta ustvrdio da "sveučilište nije ustavna kategorija, nisam ga pronašao u Ustavu". A bez njega ne možemo, dok bez Ustavnog suda možemo jer ga nemaju ni napredne demokracije poput nordijskih ili Velike Britanije, kazao je premijer.
Ugrožena autonomija
Omejec je time ilustrirala kako se olako daju kvalifikacije neovisno jesu li točne ili nisu, jer se članak 67. Ustava bavi sveučilištem i Ustavni sud je u nizu slučajeva štitio njegovu autonomiju kad je bila ugrožena i od Milanovićeve vlade. U tomu Omejec vidi i projiciranu skicu onoga što bi se trebalo događati s Ustavnim sudom, a to je da nam više ne treba. Samo nekoliko dana prije premijerova istupa, Jutarnji list koristio je iste njegove argumente, pišući o mogućem neimenovanju sedmero ustavnih sudaca. "S obzirom na odluke koje su donijeli ustavni suci, to ne bi bila nikakva šteta", dodao je "visokopozicionirani član Vlade".
Profesorica ustavnog prava dr. sc. Sanja Barić je komentirajući prekjučer okolnosti slučaja dviju ustavnih sutkinja, primijetila da netko "ima pik na Ustavni sud". Uzgred, prof. Barić nedostajala su samo dva glasa da je dvotrećinska saborska većina imenuje ustavnom sutkinjom na prijedlog vladajućih. Prof. dr. sc. Branko Smerdel pak za Jutarnji list je nedavno rekao da sve propuste i pogreške pojedinaca treba sankcionirati, "ali sačuvati instituciju ustavnog suda". Na pitanje treba li nam Ustavni sud, doc. dr. sc. Mato Palić s osječke katedre za ustavno pravo kaže: – Naravno da nam treba. Bez Ustavnog suda imali bismo vlast bez kontrole i još veću, apsolutnu dominaciju Vlade! U sustavu vlasti koji se temelji na principu diobe vlasti, mora postojati korektiv zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, a u našem rješenju to je Ustavni sud kao čuvar Ustava. Jer, nikad se u Hrvatskoj nije dogodilo, i neće, da većina u Saboru izglasa nepovjerenje vladi. Oni to neće napraviti radi sebe, jer glasa se javno i koliko god imali lošeg premijera znaju da stoga neće biti na listi za nove izbore – kaže Palić.
"To bi bila eutanazija"
Nemogućnost izbora ustavnih sedmero sudaca mogla bi u lipnju 2016. dovesti do situacije da Ustavni sud nema kvorum za odlučivanje.
– To ne bi bilo "gašenje", već eutanazija Ustavnog suda političkom odlukom Sabora RH. To što neke države nemaju ustavni sud na to se ne bismo trebali ugledati – kaže Palić nadajući se da se to neće dogoditi. Ističe da je kroz praksu Ustavni sud u cijelom nizu slučajeva ispunio svoju ulogu, osobito u mandatu ove vlade.
– Problem vlasti je što oni koji je obnašaju ne žele ograničenja, a Ustav definira ograničenja vlasti i tu je važna uloga Ustavnog suda. Iskreno, mislim da Ustavni sud ne odgovara ni jednima ni drugima. Tko god skupi većinu volio bi funkcionirati bez ograničenja. Zašto bi netko bio protiv tijela koje je zaduženo da vas ograničava!? Jedini je zaključak da onaj tko na vlasti zastupa takav stav ne želi imati ograničenja – obrazlaže Palić.
Premda joj istječe mandat, Omejec je emotivno apelirala: – Čuvajmo demokratske institucije kao zjenicu svoga oka. Ne rušimo, nego gradimo!
Kako vi to mislite bez ustavnog suda. Ustavni sud je tijelo koje kontrolira rad svih sluzbi . Kome se mozete zaliti ako vas sudac krivo osudi, sigurno ne vladi, nadalje ustavni sud drzi i vladu da se drzi zakona. Nitko tko vlada bilo sa cime ne zeli biti kontroliran a to bi znacilo anarhiju. Normalno to bi bila izabrana vlada koja bi vladala kako hoce.Svi se bore za vlast a nitko se ne pridrzava zakona.