Nova koalicija u Sloveniji na čelo Dežele je dovela prvu ženu premijerku – Alenku Bratušek, 43-godišnju političarku koja će u slovenskom parlamentu imati solidnu podršku.
U novoj su vladi četiri stranke, od kojih su dvije bile i u vladi Janeza Janše – Građanska lista Gregora Viranta i umirovljenici Karla Erjavca. Dvije su nove stranke sad na vlasti, Pozitivna Slovenija nove premijerke i Socijalni demokrati Igora Lukšiča, tako da je nova vlada pretežno lijevo orijentirana. Karl Erjavec i u novoj vladi ostaje na mjestu ministra vanjskih poslova, nakon što ga je bivši premijer Janša bio povukao iz dogovora s Hrvatskom o Ljubljanskoj banci.
Riječ je o 11. slovenskoj vladi od osamostaljenja, a o njezinim članovima cijelog je dana raspravljao Državni zbor, uz folklor uobičajen u takvim situacijama. Tako je član SLS-a Franc Pukšič sjednicu pratio s balkona. “Tako slaba vlada ne zaslužuje moju nazočnost”, objasnio je zašto ne sjedi u zastupničkoj klupi član stranke čiji je bivši predsjednik Radovan Žerjav u Janšinoj vladi ministar gospodarstva. Kad je izašao iz koalicije, Janša je za njega izjavio da je bio najgori ministar.
Među obećanjima Alenke Bratušek i njezinih ministara ima i onih koja su posve konkretna i češće se izriču u izbornim kampanjama, a ne u trenutku kad netko preuzima vlast. Tako Bratušek kaže kako su među zadacima nove vlade i snižavanje cijena struje od 10 posto, čak i snižavanje cijena plina. Među vanjskopolitičkim zadacima je i poštovanje ugovora o sukcesiji SFRJ. Prioritet je vlade i smirivanje političkih strasti nakon krize koja traje od početka godine.
Sniženje cijene plina? Pa Slovenija je bila prije cca 12 mj. u TOP 5 u EU po cijeni m3 zemnog plina i vlasnici kuća su masovno bacali van kotlove/bojlere na plin i prelazili na jeftinije energente poput peleta, ugljena, drva itd. Što je non sense situacija - kojoj polako konvergira i Hrvatska jer je Vlada nadizanjem cijene m3 zemnog plina odmah na startu mandata de facto onemogućila plinofikaciju Dalmacije. Naime, što vrijede magistralni plinovodi u Zadru i iznad Splita (Dugopolje) kad puk više nema računice. Troškovi uvođenja plina su vrlo visoki, čak i preko 2 000 eura, a onda slijedi paprena cijena m3 zemnog plina - što njima u obalnom pojasu nije imperativ odnosno mogu pregurati zimu i s drvima ili strujom. I naša Vlada je bila jako ponosna na se i svoju energ. politiku, ali stanje s ugovorima na terenu i bijes kontinentalnih potrošača će "bljunuti" tek na izborima.