Prva špijunka SAD-a vodila je 'mučilišta': 'Haspel mora objasniti svoju ulogu'

Turbulentnih petnaestak dana u kojima su ga počeli napuštati najbliži suradnici, dodatno je začinio i sam američki predsjednik Donald Trump koji je s mjesta državnog tajnika maknuo Rexa Tillersona i na njegovu poziciju postavio dosadašnjeg šefa CIA-e Mikea Pompea.

Ovakav rasplet događaja ne čudi s obzirom na to da na relaciji Trump-Tillerson već mjesecima vlada “razmimoilaženje” u mišljenjima.

Centar “Mačje oko”

Novog šefa CIA Trump je imenovao novoga šefa CIA-a, u konkretnom slučaju šeficu, što je izazvalo snažne reakcije u javnosti. Američki je predsjednik naime za šeficu CIA-e predložio šezdesetjednogodišnju Ginu Haspel, špijunsku veteranku, za čije se ime vežu brojne kontroverze. Haspel je naime široj javnosti postala poznata nakon što se otkrilo kako je upravo ona bila na čelu CIA-inih prekomorskih “mučilišta”, odnosno mjesta za ispitivanje zatvorenika, uglavnom onih povezanih s terorizmom. U nekima od njih, smještenima na Tajlandu, Haspel je provodila torture ispitivanja utapanjem zatvorenikovih glava u vodu, kao i druge metode koje su okarakterizirane kao mučenje. Takozvana “crna mjesta” za ispitivanje radila su 2002., a ispitanici su bili većinom pripadnici Al-Q’aide.

Centar za ispitivanje kodnog imena “Mačje oko” na Tajlandu vodila je upravo Haspel, a sporna ispitivanja vodom provedena su nad Zaynu al-Abidinu Muhammedu Husseinu, poznatom kao Abu Zubaid i Abd al-Rahimu al-Nashiri. Nakon što je otkriveno da je CIA takvim i sličnim metodama pokušavala doći do informacija, pokrenuta je istraga, pri čemu su uništeni videomaterijali ispitivanja u čemu je također sudjelovala Gina Haspel. Nakon zatvaranja istrage 2005. protiv nje ipak nije podignuta nikakva optužnica.

Spomenute torture nad zatvorenicima koje se nazivaju tamnom mrljom CIA-ine prošlosti glavni su teret koji Gini Haspel na leđa stavljaju njezini kritičari i protivnici Trumpovih odluka, među kojima nisu samo udruženja za zaštitu ljudskih prava već i primjerice senator John McCain koji je i sam bio žrtvom sličnih tortura tijekom Vijetnamskog rata.

– Gospođa Haspel mora objasniti svoju ulogu i prirodu ovakvih oblika ispitivanja u CIA-inim zatvorima prije nego što je potvrdimo na mjesto čelnice Agencije. Ovakva mučenja najviše su se događala u vrijeme predsjednika Busha i to je bilo najmračnije doba u povijesti CIA-e – kazao je McCain.

S druge pak strane Ginu Haspel, koja će u slučaju potvrde imenovanja postati prva žena na čelu CIA-e u povijesti, sigurnosni stručnjaci vide kao dobar izbor.

– Ona dolazi iz “kuće” i agenti će biti sretni da im na čelu bude insajder, netko tko zna posao i tko zna kako stvari u CIA-i funkcioniraju. Osim toga Gina se dokazala u mnogobrojnim operacijama izvan SAD-a koje je vodila, ima jako veliko iskustvo i znanje i posjeduje prije svega odlike zapovjednika i donositelja kvalitetnih odluka u pravom trenutku – kazao je za Washington Post Mike Lowenthal, bivši visoki operativac CIA-e.

Haspel je u svijet špijuna ušla prije trideset tri godine, uspješno se penjala na hijerarhijskoj ljestvici unutar Agencije te u konačnici veliki dio svoje karijere provela u tajnim operacijama izvan Sjedinjenih Država i zapovjedništvima CIA-e diljem svijeta uključujući i ona ključna poput Londona.

Fantom s tamnom prošlošću

Analitičari pak ističu da će Gina Haspel, “fantom s tamnom prošlošću”, biti odlična direktorica CIA-e dok god bude mogla uspješno balansirati između profesionalnosti i udovoljavanja predsjedniku Trumpu. To bi mogla biti vrlo zahtjevna uloga pogotovo kada se zna da predsjednik SAD-a vrlo rijetko čita izvješća, upozorenja i prijedloge svojih obavještajnih agencija, a o njima raspravlja tek onda kada se ne slažu s njegovim stavom i mišljenjima. Osim toga, ne treba zaboraviti da je Trump ozbiljno zaratio s CIA-om zbog izvješća o njegovoj povezanosti s Rusima tijekom izborne kampanje za predsjednika.