Prvašići neće morati naučiti čitati i pisati

Podjela osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja na cikluse, diferencijalni programi, veća sloboda školama u izradi školskih kurikuluma, veća autonomija nastavnika i učenika, mogućnost uvođenja novih programa, primjerice zdravlja, prava djece i ljudskih prava i poduzetništva, posebno u srednjim školama, otvorit će donošenje novog Nacionalnog okvirnog kurikuluma koji se od jučer nalazi na javnoj raspravi.

U središtu promjena
Prema riječima države tajnice za osnovno školstvo prof. dr. Dijane Vican, koja je novi Okvirni kurikulum predstavila javnosti, na temelju kurikuluma donosit će se nastavni planovi i programi te definirati s kakvim sposobnostima učenik izlazi iz određene faze školovanja. Osnovna škola dijelit će se na tri ciklusa – prvi će obuhvatiti razrednu nastavu, drugi peti i šesti razred, a treći ciklus sedmi i osmi razred, te četvrti prvi i drugi razred srednje škole.

Više se neće precizno definirati što svaki učenik mora naučiti sadržajno u određenom razredu pa, primjerice, kaže Vican, možda učenik na kraju prvog razreda neće morati znati čitati i pisati, nego će mu se dopustiti da tu vještinu svlada na početku drugog razreda. Tu rečenicu prof. Vican, inače predsjednica Nacionalnog vijeća za kurikulum nije izgovorila slučajno te je istakla da će se određene kompetencije morati svladati u planiranom ciklusu, a ne razredu ili tjednu.

Razbija se krutost i centraliziranost nastavnih planova i programa, više se neće neki sadržaj morati napraviti i svladati u tom i tom razdoblju Sad je primarno vrijeme i sadržaj a ubuduće će biti kompetencije - istakla je. Radit će se, naglašava fleksibilnije. – Predmeti će se gledati u ciklusu, a ne u tjednu ili razredu. Za svladavanje gradiva nekom djetetu možda neće biti dovoljno 35 tjedana nego par tjedana više.

Da, to znači da dijete neće gubiti razred unutar jednog ciklusa i na tome će se još raditi i ideja temeljito razraditi. Nastavnici će morati voditi brigu o obrazovnom ciklusu a ne o razredu – tvrdi prof. Vican. To po njezinim riječima znači da će učenici u osnovnoj školi moći izgubiti samo završne razrede određenog ciklusa, odnosno četvrti, šesti i osmi razred.. U središtu svih promjena bit će nastavnici i škole koje će slobodno odlučivati o tome koje će programe, odnosno predmete njihovi učenici imati. No, osnovnu jezgru odnosno popis onog što učenik u određenom razvojnom razdoblju treba svladati morat će poštivati, a uz to će se moći opredijeliti za izborne predmete i fakultativnu nastavu. Škole će ponuditi, a učenici izabrati ono što ih zanima.

Zaživjeti do 2012.
Kako bi spremni dočekali planirane novosti nastavnici će se, ističe Vican, do tada sustavno educirati. Novi kurikulum bi u cijelosti trebao zaživjeti do 2012. godine, a njegovo provođenje, kaže, omogućit će pedagoški standardi kojima su predviđeni manji razredni odjeli i jednosmjenska nastava. No pitanje je hoće li se zbog financijske krize pedagoški standardi ugrađivati planiranom dinamikom koje je, tvrdili su mnogi, ionako prespora.

Novi kurikulum potencirat će kreativnost nastavnika i učenika, nastavu usmjeravati prema interesima djeteta, olakšati identificiranje iznimno darovite djece, ali i olakšati obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, nastava će se dijelom individualizirati, a školama otvoriti mogućnost da rade cijele godine – kazala je, među ostalim, prof. D. Vican. Smanjit će se satnica pojedinih predmeta, a postoje navodno i prijedlozi da se smanji broj sati hrvatskog, što su stručnjaci dočekali “na nož”. Toga su svijesni i u Vijeću pa prof.dr. Vlatko Previšić kaže, svatko će htjeti zadržati broj sati, udžbenike i različite materijale. Tu će biti najviše peripetija, procjenjuje Previšić te zamjera da nije dovoljno naglašena autonomija škola, učenika i nastavnika.