Francuski predsjednik Macron osvojio drugi mandat s 58% glasova

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pobijedio je protukandidatkinju Marine Le Pen u drugom krugu predsjedničkih izbora. Posljednje projekcije rezultata pokazuju da je Macron osvojio 58,8 posto, a Le Pen 41,2 posto glasova birača. 

- Godine koje dolaze neće biti lake, ali bit će povijesne. I zajedno ćemo ispisati tu povijest za sljedeće generacije. Neće to biti pet godina kontinuiteta, nego pet godina koje će biti bolje za sve nas  - rekao je Macron u pobjedničkom govoru. - Čast mi je služiti, još jednom - dodao je.

Francuski komentatori u prvim reakcijama ističu da je ovo prvi put u povijesti Francuske Republike da predsjednik osvaja drugi mandat u trenutku kad ima i većinu u francuskom parlamentu. Bilo je i ranije predsjednika koji osvajaju drugi mandat, posljednji takav bio je Jacques Chirac prije 20 godina, ali ne dok ima još i većinu u parlamentu. Novi parlamentarni izbori u Francuskoj slijede za dva mjeseca, a Marine Le Pen najavljuje da će to biti "nova bitka" za njezinu stranku i birače.

U drugom je krugu centristički predsjednik Macron pokušavao pridobiti ponajprije one birače koji su prije dva tjedna dali povjerenje kandidatu krajnje ljevice Jean-Lucu Melenchonu, trećeplasiranom u prvom krugu. Premda među Melenchonovim biračima ima puno onih ljevičara koji tvrde da su im podjednako odbojni i Macron i Le Pen, apel koji je uputio sâm Melenchon, da nijedan glas s ljevice ne smije u drugom krugu otići krajnjoj desnici, trebao je Macronu osigurati kritičnu masu za pobjedu.

U večerašnjem obraćanju svojim biračima Melenchon je jasno izrazio ambiciju da postane novi premijer nakon parlamentarnih izbora 19. lipnja. 

- Treća runda izbora počinje večeras. Na parlamentarnim izborima 19. lipnja možete poraziti gospodina Macrona i odabrati novi put. Ako izaberete većinu zastupnika iz novog Narodnog bloka koji stvaramo. Izaberite mene kao premijera - poručio je Jean-Luc Melenchon. 

I drugi slabije plasirani kandidati koji su otpali u prvom krugu - iz nekoć tradicionalno najjačih (danas jako oslabljenih) stranaka Republikanaca i Socijalista, kao i iz stranke Zelenih - signalizirali su svojim biračima da je u drugom krugu bolje dati glas Macronu nego Le Pen.

U pobjedničkom govoru predsjednik Macron zahvalio se svima, pa i glasačima Marine Le Pen, za koje je naglasio da razumije njihovo razočaranje i ljutnju, a kad su se iz publike čuli povici "buuu" na spomen imena Le Pen on ih je prekinuo. Zahvalio se i onima koji nisu glasali toliko za njega, koliko protiv Marine Le Pen.

- Znam vrlo dobro da su mi mnogi danas dali glas ne zbog podrške mojim idejama, nego da blokiraju krajnju desnicu. Želim i njima zahvaliti, želim im reći da razumijem dužnost koja dolazi s tim glasovima u sljedećim godinama - rekao je Macron. 

Tako se ponovio fenomen da u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora mnoge Francuze motivira strah od dolaska kandidatkinje krajnje desnice na vlast. Ipak, ta i takva kandidatkinja osvojila je najveću podršku birača otkako obitelj Le Pen izlazi na izbore. Prije pet godina u drugom je krugu protiv Macrona osvojila 34 posto. 

Najbolji rezultat koji je njezin otac Jean-Marie Le Pen osvojio nakon što se jedan jedini put probio u drugi krug, 2002., bilo je 17,8 posto protiv Jacquesa Chiraca. Tada se prvi put dogodila mobilizacija francuskih birača protiv krajnje desnice. 

Marine Le Pen prvi put se natjecala za predsjednicu Francuske 2012., kad je ispala u prvom krugu sa 17,9 posto osvojenih glasova. U drugoj takvoj utakmici 2017. ušla je, dakle, u drugi krug i poražena je od Emmanuela Macrona, tada nove pojave na političkoj sceni s novom strankom, a jedna od razdjelnica koja ih je dijelila i tada i danas je odnos prema EU. Macron je snažno za EU, koju želi reformirati, ali u kojoj nedvojbeno vidi korist i kompatibilnost s francuskim nacionalnim interesima, dok je Le Pen godinama otvoreno zagovarala izlazak iz euro zone, pa i iz čitave Unije, a u ovoj kampanji to nije govorila tako otvoreno, no Macron ju je u TV sučeljavanju prozvao da to i dalje zagovara, samo neizrečeno.

Le Pen tvrdi da bi Europsku uniju reformirala tako što bi jačala ulogu nacionalnih država i da bi to bila “Europa nacija”, a ne EU kakva sada postoji. Macron tvrdi da on već pet godina reformira EU iznutra i da Le Pen ne bi imala s kime provesti to što zamišlja, nego bi izolirala Francusku u Europi. 

Marine Le Pen svoju je kampanju temeljila na priči o višegodišnjem slabljenu kupovne moći Francuza, što u kombinaciji s aktualnom vrlo visokom inflacijom zvuči kao priča koja mnoge muči. Mnogi birači žele da država riješi njihove probleme s padom životnom standarda, a u Le Pen vide nekoga tko, za početak, brine o toj temi i, ako pobijedi, možda može nešto promijeniti. 

No, gospođi Le Pen kampanju je donekle poremetio i Vladimir Putin. Bliski odnosi koje je Marine Le Pen godinama pokazivala prema ruskom predsjedniku postali su toksični za mnoge francuske birače nakon što je Rusija pokrenula brutalnu agresiju na Ukrajinu i, posredno, na poredak mira i sigurnosti u Europi.

Macron je u TV sučeljavanju krenuo u frontalni napad na Le Pen zbog činjenice da je njezina stranka 2015. dobila višemilijunski kredit od rusko-češke banke, koji i danas otplaćuje, pa je Le Pen stoga, tvrdi Macron, ovisna o Rusima. Putin za nju nije državnik s kojim može razgovarati braneći francuski interes, nego je njezin bankar, inzistirao je Macron. 

Banka koja je njezinoj stranci posudila novac u međuvremenu je bankrotirala, a potraživanje o kojem je riječ preuzela je ruska tvrtka Aviazapčast, koja surađuje s ruskim Ministarstvom obrane, otkrio je ovih dana Wall Street Journal. Vrijednost kredita je 12 milijuna eura, a ruska tvrtka, koja se inače baš i ne bavi davanjem zajmova, produžila je rok otplate i tako pomogla gospođi Le Pen da se bolje pripremi za ove predsjedničke izbore. Kredit je trebao biti vraćen 2019., ali još nije - neki vjeruju i zbog očekivanja Rusije da bi izbor Le Pen za predsjednicu Francuske bio daleko isplativiji za ruske interese od vraćanja u nju uloženog novca.  

Zbog tog, ali i niza drugih razloga, ishod drugog kruga francuskih predsjedničkih izbora pozorno se prati i u mnogim drugim glavnim gradovima, od Moskve do Bruxellesa i Washingtona do Pekinga.