Biti prvi čovjek ACI-ja menadžerska je funkcija, ali i društvena, a novi čelnik nautičkog carstva u državnim rukama Bruno Bonifačić kaže – tim sam poslom svoj na svome. Iako je iza njega karijera u bankarstvu i konzultantskoj kući, Bonifačić za sebe kaže da je morski čovjek i da je nautika nešto čemu ga srce vuče. Poziciju neće koristiti da bi osigurao vezove za svoje prijatelje na utjecajnim pozicijama, ali kaže da, kao i svaki hotelijer, uvijek morate imati “sobu viška za najbolje goste”.
Takvim pristupom nastojat će najvažnije goste koji posjete Hrvatsku zadržati u ACI-jevim marinama, koje će se do 2020. pozicionirati kao marine visoke klase. Taj Riječanin odlučio je promijeniti imidž državne kompanije i od nje napraviti moderan centar za nautički biznis, a osim modernizacije tvrtke najavljuje i velike investicije i dokapitalizaciju ACI-ja do kraja godine. Upravu ACI-ja je u prvim danima mandata otvorio zaposlenicima uvodeći “open day” kao pripremu za restrukturiranje koje ih očekuje. Neće to biti klasično rezanje broja zaposlenih, već Bonifačić radi analizu na osnovi koje će znati kojim i kakvim kadrom upravlja. Bitno mu je kako mornar izgleda i kako se ponaša i zato uvodi edukaciju za zaposlenike, a nada se i da će uspješno koristiti mjeru “stalnog sezonca”. Kontrola troškova Bonifačiću ne bi trebala biti veći problem jer je ispekao zanat kao predstavnik tvrtke Bravo Solution koja je osmislila tehnologiju za praćenje troškova i elektroničku javnu nabavu.
– S takvom bi tehnologijom bilo lako napraviti rebalans proračuna – kaže Bonifačić napominjući da je za rezanje troškova najvažnije znati na što se troši, što nije slučaj u mnogim javnim tvrtkama i državnoj upravi. Hrvatska je za takvu tehnologiju spremna, tvrdi bivši konzultant i napominje da je Engleska uspjela uštedjeti 20 posto u proračunu od 156 milijardi eura.
>> \'Linićev\' fond već ima plan: Prvo će se ulagati u ACI
>> Fondovi za gospodarsku suradnju preuzimaju ACI?!
Dva ključna dokumenta
Kakvo ste stanje zatekli u ACI-ju?
U dogovoru s resornim ministrima pokrenut je clean start i u zadnjoj je fazi. U tvrtki sam mjesec dana i uočio sam nedostatke koje je nužno ukloniti kako bi se ostvarile promjene koje očekuju ACI. Siguran sam da s vizijom i planovima koje imam ACI može postati središte nautičkog biznisa na Jadranu i sinergijski djelovati na ostale sustave u području nautike i turizma u širem smislu.
Koji će se model odabrati za dokapitalizaciju ACI-ja?
Postoji inicijativa da država dokapitalizira tvrtku unoseći u imovinu vojne objekte koji bi mogli biti u funkciji nautičkog biznisa. ACI će ostati hrvatska tvrtka. Država je u vlasništvu s gotovo 80 posto, pa se razmatra mogućnost da se udio do 51 posto ponudi zainteresiranim investitorima. Vjerujem da će se konkretniji plan znati do ljeta ili najkasnije jeseni. Za daljnji razvoj ACI-ja, kao i za potrebe zainteresiranih investitora, potrebno je izraditi 2 ključna dokumenta – SWOT analizu marina s projekcijama njihova mogućeg razvoja u srednjoročnom razdoblju te realni plan investicijskog ulaganja sukladno aktualnim prostornim urbanističkim planovima. Zakon o strateškim ulaganjima otvara mogućnost ubrzanja realizacije projekata pa time i naših poslovnih planova.
Na koga računate u dokapitalizaciji kompanije?
Hoće li sudjelovati Dogus grupa? Kao što sam već napomenuo, interes države je da ACI ostane hrvatska tvrtka. Uvjeren sam da će mnogi investitori pokazati zanimanje. Omogućavanjem promjene strukture vlasništva ACI-ja otvara se mogućnost jakim hrvatskim gospodarskim akterima poput mirovinskih fondova, Adris grupe, Atlantske plovidbe i dr. Dogus grupa je naš dioničar i poštujemo ih kao takve.
Najavljuju se velika ulaganja. Hoće li se otvoriti prostor i za marinu za megajahte?
Lokacije koje nam se kroz vojnu imovinu otvaraju kao novi mogući projekti marina su razne: od Kaštelanskog zaljeva do Lastova i Prevlake, Viške uvale... Iznosi mogućih ulaganja su veliki jer, primjerice, projekt marine u Slanom koji smo pokrenuli prije nekoliko dana s 200-tinjak vezova zahtijeva samo u prvoj fazi ulaganja od 40 milijuna kuna. Megaprojekti poput Lastova, koji bi bio čarter baza za megajahte, imaju znatno veće parametre. Ključno je da država u ACI-ju vidi partnera za takve projekte. Već imamo iskustva s megajahtama, primjerice, u marinama u Splitu, Dubrovniku, Korčuli, Trogiru, gdje se godinama privezuju jahte i do 90 metara duljine. Država priprema prilagodbu zakonodavstva vezano za boravak stranih posada ili otvaranje off-shore benzinskih crpki... ACI se razvija u tom smjeru pa je tako u pripremi i projekt proširenja marine u Rijeci dubrovačkoj za prihvat 40-ak megajahti koji bi mogao biti realiziran uoči sezone 2015.
Usluga s mašnom
Vlada je smanjila PDV na strane brodice. Ima li odjeka?
To je izuzetno važna odluka. Sada vlasnici stranih brodova koji su pod režimom privremenog uvoza i koji nisu platili PDV u svojim matičnim državama mogu uz PDV od 5 posto i znatno niže carinske stope za plovila pod američkom zastavom legalizirati svoj status vijoreći hrvatsku zastavu. ACI se pripremio za takvu promjenu nudeći novu “Uslugu s mašnom”, koja, uz promjenu zastave, nudi i prodaju police osiguranja uz dodatni popust od 10 posto za tranzitni vez. U našem je sustavu prijavljeno više od 2700 plovila pod stranom zastavom.
Stranci kažu da nedostaje restorana i zabavnih sadržaja u marinama. Radi li se na tome?
ACI se u tom dijelu već počinje mijenjati. Pripreme su u tijeku. Činjenica je da više od 70 posto prihoda ostvarujemo “parkiranjem brodova”, dok standardi poslovanja kažu da osnovna usluga nosi 50 posto EBIT-a. Ponuda će ubuduće uključivati i servise i kozmetiku plovila. Što se tiče ugostiteljskih djelatnosti, imamo partnere koji imaju koncesije, ali ACI u nekim slučajevima trpi kolateralnu štetu zbog toga. U tijeku je analiza takvih odnosa koja će dati odgovore na to kako poboljšati kvalitetu ponude i prilagoditi je zahtjevu tržišta. ACI ne smije biti talac svojih najmoprimaca koji ne žele ići ukorak s novim programima razvoja. Investirat ćemo puno i svi koji su dio marina moraju pridonositi poboljšanju imidža našeg brenda.
Hoćemo li imati elitne marine?
Tržište će odrediti što je to i gdje je marina za najbogatije. Veći problem je činjenica da nema sustava upravljanja na cijelom akvatoriju Jadrana. Postoje mjesta gdje je sidrenje zabranjeno, ali nije precizno određeno gdje je ono dopušteno. S ministrom zaštite okoliša Mihaelom Zmajlovićem radim na programu upravljanja uslugom za nautičare u nacionalnim parkovima. Veliki potencijal vidim u organiziranju sidrišta jer imamo prirodno smještene i oblikovane uvale, u kojima moramo organizirati čuvanje brodova, donošenje hrane i odvoz smeća. Uz organizirana sidrišta, marine se mogu transformirati u klupske, odnosno marine višeg standarda.