Prvi film o Zrinskom i Frankopanu sutra u Premiumu Večernjeg lista: Je li to stvarno bila urota ili je riječ o nečemu drugom?

Kad bi Hrvati razmišljali kao, primjerice, Amerikanci ili Francuzi, već bi imali nekoliko snimljenih filmova o junacima kakvi su bili Petar i Fran Krsto. Kakva je to filmična priča! Neki tamo velikaši usudili su se ustati protiv moćnog habsburškog cara, sklapaju se i pucaju savezi, kuju spletke, dogovaraju se strategije kao iz najnapetijih špijunskih romana, a negdje je u pozadini i lijepa ljubavna priča između Petra i supruge Katarine, književnice i diplomatkinje koja je ravnopravno pregovarala s veleposlanicima.

I 350 godina kasnije nismo sve istražili: Je li to bila urota ili time umanjujemo njihov značaj? 

Tu je i, napet poput sočnog trilera, rasplet urote, nepošteno suđenje i krvničko pogubljenje, a potom i iznuđena propast hrvatskih velikaških obitelji koje su obilježile 16. i 17. stoljeće. No sve to ne može se vidjeti na filmskom platnu i na malim ekranima jer još nitko nije snimio igrani film o slavnoj Zrinsko-frankopanskoj uroti iz 1671.

Čak se ni povjesničari ne mogu složiti o čemu se tu radilo. Dio njih izbjegava riječ urota, jer smatra da se nije radilo ni o uroti ni o zavjeri, nego o pobuni i otporu apsolutističkom bečkom dvoru. I danas, nakon 350 godina, ima još mjesta za istraživanja, analize i rasprave. Dok s jedne strane neki povjesničari ističu da je bečkom dvoru itekako odgovaralo da se hrvatski velikaši prikazuju kao veleizdajnici i urotnici koji su se, eto, drznuli ustati protiv cara, drugi smatraju da se time nepravedno umanjuje njihova uloga i značenje u hrvatskoj i europskoj povijesti.

Nakon što je urota ili pobuna detaljno obrađena u Specijalu Večernjeg lista tiskanom potkraj travnja u povodu 350. obljetnice, na svjetlo dana u ponedjeljak 8. studenog u Premium rubrici Večernjeg lista izlazi dokumentarni film “Zrinski i Frankopani”, koji će naši čitatelji moći ekskluzivno pogledati. 

Film “Zrinski i Frankopani” prati pokret za osamostaljenje Hrvatske od Habsburgovaca, koji su vodile dvije najmoćnije hrvatske obitelji u 17. stoljeću. Postavlja se pitanje je li bila riječ o uroti Zrinskih i Frankopana ili o legitimnom pokretu, zatim koje su povijesne okolnosti dovele do tog događaja, ali i kakve je posljedice on imao za ove dvije obitelji te za Hrvatsku općenito. O jednoj o najintrigantijih priča iz hrvatske povijesti govore prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, kustosica Magdalena Vrbanec i mr. sc. Zlatko Bacinger iz Muzeja Međimurja Čakovec te Milovan Petković iz Družbe Braća Hrvatskog Zmaja.

Također, u godini 350. obljetnice mučeničke smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana postavlja se pitanje – sjećamo li se danas tih velikana na ispravan način ili se njihova rehabilitacija još čeka? Pobuna Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana bila je svojevrsna hrvatska inačica otpora francuskoga plemstva apsolutizmu Luja XIV. sredinom 17. stoljeća. Nakon neuspjelih pokušaja sklapanja savezništava, Petar i Fran Krsto krenuli su u noći s 13. na 14. travnja 1671. iz Čakovca prema Beču. I upali u pomno osmišljenu zamku.

Sabor ih može rehabilitirati 

Smatrajući da nakon tri i pol stoljeća Petar i Fran Krsto zaslužuju da se s njihovih imena napokon skine sramotna ljaga navodnih veleizdajnika i urotnika, Družba Braća Hrvatskog Zmaja pokrenula je inicijativu da ih se politički rehabilitira. Ističu da je reviziju namještenog i politički motiviranog sudskog postupka i pravomoćnih, ali nezakonitih i nepravednih presuda moguće postići deklaracijom koju bi donio Hrvatski sabor po uzoru na Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu.

U deklaraciji bi se naglasilo da je zrinsko-frankopanski otpor bio zakonit pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke, centralističke i germanizatorske vladavine Leopolda I. Tragovi obitelji Zrinski danas se najbolje mogu osjetiti u Muzeju Međimurja, u palači usred Čakovca, koja je imala status njihova upravnog i obiteljskog sjedišta u 16. i 17. stoljeću.

Muzej čuva dragocjene uporabne predmete pronađene tijekom arheoloških istraživanja, a jedan je od vrednijih izložaka srebrna žlica s urezanim grbom obitelji Zrinski. Autor ideje i producent filma “Zrinski i Frankopani”, koji je nastao u produkciji Večernjeg lista, je Dražen Klarić, redateljica je Stela Lechpammer, scenarij je napisao Ivica Beti, izvršnu produkciju potpisuje Elvis Sprečić, snimatelji i montažeri su Matej Pavelić, Borna Filić i Antonio Tatar, a grafičko rješenje potpisuje Oleg Amelin.