Prvi grad u Hrvatskoj koji uvodi neposrednu demokraciju

Knin prvi u Hrvatskoj uvodi neposrednu demokraciju. Kninjane će tako ubuduće gradonačelnik pitati za mišljenje o svim važnim pitanjima bitnim za smjer razvoja grada, primjerice žele li vjetroelektrane na svom području, o čemu je bilo prijepora, kojom bi stranom grada trebalo trasirati zaobilaznicu Knina, pa sve do najbanalnijih ali životnih pitanja poput lokacija kontejnera za otpad u pojedinom kvartu.


Demokratske procese u Kninu namjeravaju osnažiti primjenom suvremenih tehnologija. Osmislili su aplikaciju e-referendum putem koje gradske vlasti namjeravaju opipavati bilo svojih građana, u početku samo savjetodavno, ali s tendencijom da u budućnosti postane obvezujuće. Projekt je to koji je nestranački gradonačelnik Marko Jelić najavljivao u svom predizbornom programu, a koji je danas doveden pred samu realizaciju.


– Upravo smo u fazi pregovora za izradu aplikacije. Projekt je podijeljen na tri segmenta. Prva je aplikacija e-komunalni redar, koju neki gradovi već imaju, a kod nas će biti pokrenuta uskoro. Zatim ćemo 1. siječnja 2018. pokrenuti aplikaciju e-referendum i, konačno, treći je aspekt izdavanje raznih potvrda i računa, čime bismo znatno olakšali život svojih građana, ali i nama u gradskoj upravi. Golemu količinu novca trošimo na poštanske usluge, gotovo svi građani imaju mobitele, a većina njih i računala. Ta treća faza nije neki preopsežan pothvat, zagrebački holding ima to preko aplikacije e-građani. Mi također 1. siječnja 2018. uvodimo gradsku riznicu, svi naši proračunski korisnici bit će unutar našeg računovodstva, čime ćemo stvoriti pretpostavke za ovaj dio projekta koji uključuje e-račune – kaže Jelić, trenutačno zaokupljen tehnološkom i pravnom stranom projekta.


– Ugovor za prvu fazu, e-komunalni redar je potpisan, a za drugu fazu, e-referendum, još pregovaramo. Razmatramo pravne mogućnosti, ali idejno je sve potpuno razrađeno, znamo što želimo. Ako se uspijemo povezati sa sustavom e-građani, bit će odlično, nećemo morati raditi svoju bazu podataka. Tako bi nam sustav bio puno jednostavniji, provjera svakoga tko sudjeluje išla bi preko te baze. Međutim, ne bude li to išlo tako, napravit ćemo svoju bazu – kaže Jelić.
Ionako svatko tko preuzme aplikaciju treba doći u grad po korisničko ime i lozinku pa će tako registrirati svoje korisnike.

Struja prije 120 godina

Strateška pitanja, koja se tiču svih stanovnika Knina bit će postavljena svim građanima, a ona specifična, uglavnom komunalna pitanja, postavljat će se ciljanoj skupini, odnosno onim Kninjanima kojih se ta odluka tiče.


– Iako je referendum u početku zamišljen kao savjetodavni, uvelike bi nam olakšao rad u Gradu i građani bi bili zadovoljniji. Proći će sigurno desetak godina, možda i više dok ne bude obvezujući oblik u cijeloj državi, ali ja sam uvjeren da jednoga dana hoće. Ja se nadam da će se, kako se tehnologija bude razvijala, tako razvijati i njezina primjena u demokratskim procesima. Zašto bih išao na glasačko mjesto kada imam mobitel i računalo i mogao bih glasovati gdje hoću?! Izlasci na birališta koštaju nas 180 milijuna kuna za svake izbore na državnoj razini i to zaista nema smisla. Sve bi, zahvaljujući tehnologiji, trebalo biti jednostavnije i znatno jeftinije – poručuje Jelić.

Gradske službe kalkuliraju da će ih uvođenje e-redara i e-referenduma koštati stotinjak tisuća kuna.
– Već nam se javljaju ozbiljne tvrtke zainteresirane za participaciju u projektu jer u tome nalaze svoj interes – kaže Jelić, koji očekuje da će, kad projekt detaljno razrade i počnu ga primjenjivati, naići i na otvorene europske fondove jer je riječ o projektu koji je u funkciji razvoja demokratskih procesa.


– Važno je što se napokon o Kninu piše pozitivno i Knin predvodi u nečemu. Kako sam shvatio iz medijskih napisa, općina Žminj se povela za nama i oni pokreću nešto slično. Zašto Knin ne bi bio predvodnik takvog komuniciranja s građanima, koji je primjenjiv na svim razinama? To je zbilja jednostavno s današnjim razvojem tehnologije. Za početak idemo na savjetodavni referendum, ali uvjeren sam da će postati obvezujući. Naravno, za to je potreban visok stupanj tehnološke opremljenosti i educiranosti građana, ali svjedoci smo kako je tehnologija sve zastupljenija među svim generacijama. Prije 120 godina ljudi nisu imali struju ili su je imali samo rijetki, tko je tada mogao vjerovati da će je baš svi imati, ali to se dogodilo – kaže Jelić i naglašava kako je riječ o projektu koji je jednostavno uvesti, a bit će im od velike pomoći. Jednostavno i lako mogao bi se primijeniti i na višim razinama, županijskim, a osobito državnoj.


– Mišljenje građana u savjetodavnom obliku velika je pomoć jedinicama lokalne samouprave, regionalnoj upravi ili državi u nekom segmentu odlučivanja. Ne znam zašto preko e-građanin ne pitaju ljude, recimo, što misle o rješavanju krize u Agrokoru ili žele li ga sanirati, ili nešto treće, nije bitno... Nije mi jasno zašto se ne otvori tema koja zaokuplja hrvatsku javnost i zašto se ne osluhne što ljudi misle. Naravno, to nije reprezentativno, nemamo svi informatičku tehnologiju niti smo educirani, ali hajdemo krenuti. Sve počinje prvim korakom – poručuje kninski gradonačelnik. 


Pohvale na ulicama

Prvi korak u Kninu bit će aplikacija e-komunalni redar koji će građanima omogućiti da, kada uoče problem u gradu, naprave fotografiju, pošalju je, a u Grada zajedno s njom stižu i GPS koordinate. Odmah će znati što se i gdje dogodilo, a Jelić tvrdi kako će građanin dobiti odgovor može li to Grad sanirati, i u kojem roku, a ako nije u gradskoj nadležnosti, obavijestit će ga kojoj su službi proslijedili zadatak.
Kninjani već sada imaju mogućnost svom gradonačelniku dati primjedbe i usmeno, odnosno doći u njegov ured i požaliti se.


– Samo prošlog tjedna primio sam više od 60 stranaka. U načelu, tko god želi, može doći. Interes je velik i treba sačekati da se dođe na red, a i moji zamjenici također primaju stranke. Najvažnija su pitanja komunalne infrastruktura, ceste, rasvjete, vodovoda i stambeno zbrinjavanje, koje nije u nadležnosti Grada Knina, već Državnog ureda za stambenog zbrinjavanja, ali nastojimo posredovati i pomoći u njihovu rješavanju – kaže Jelić.

Upravo ta zainteresiranost građana za komunikaciju s gradonačelnikom i gradskom vlašću drži ga u uvjerenju kako će i interes za e-redara i e-referendum biti dobar. Mladi ljudi su, kaže, iznimno zainteresirani, što ne čudi s obzirom na popularnost modernih tehnologija među tom populacijom, ali Jelić je uvjeren da će taj interes slijediti i ostale generacije. No, prije svega treba osmisliti program edukacije i provesti ga. 
Razgovor o e-referendumu u gradonačelnikovu uredu sa zanimanjem su pratili Antonela Rajić i Tomislav Mučalo, maturanti kninske SŠ Lovre Montija, koji su prvi učenici sudionici projekta Mladi gradonačelnik, u sklopu kojega provode jedan radni dan s prvim čovjekom grada.


– Čuli smo i prije za projekt e-referendum. Sviđa nam se. Zašto ga ne bismo koristili, svi imamo pametne mobitele, sve je zamišljeno lako i pristupačno – komentiraju Antonela i Tomislav, koji nam priznaju kako su iznenađeni koliko posla gradonačelnik ima.
Na ulicama Knina čuli smo samo pohvale projektu iako ima i onih koji ga ne podržavaju, ali nisu bili voljni za razgovor.


– Ja nisam čula za to, ali dobro bi bilo da se građane nešto pita. Mladi vole tehnologiju i dobro je sve to što radi a njima će se svidjeti jer je važno da oni ne odlaze. Ipak, ja bih odmah poručila gradonačelniku da za nas starije osobe, kojih je dosta u Kninu, organizira dnevni boravak – rekla je Duška Marić.


– Gradonačelnik nam je odličan, pošteniji i obrazovaniji od svih dosad, pratim njegov rad, znam i podržavam sve njegove projekte – kaže Drago Jelić.
 Nikola Blažević, bivši gradonačelnik, a sada povjerenik HDZ-a jer je gradska organizacija raspuštena nakon što je Josipa Rimac izgubila izbore, ne vjeruje kako je moguće u Kninu provesti takav projekt.


– Projekt je izvediv u uređenim sustavima, kakvog kod nas još nema nigdje, a najmanje u Kninu. To je slatkorječiva priča gradonačelnika koja građanima daje lažnu nadu. Mi jesmo za podizanje demokratskih standarda, ali koja je to kvalificirana većina da bi e-referendum bio obvezujući, sve je nejasno. Brojni građani Knina nemaju ni mobitele, a kamoli računala pa je to toliko neizvedivo da nije korektno o tome govoriti – poručio je Blažević.
Gradonačelnik Jelić s tim se ne slaže. Smatra da će broj korisnika biti respektabilan. Inače, za odnose u Gradskom vijeću s oporbenim HDZ-om Jelić kaže da su “demokratski”, a za stanje u Kninu koje je zatekao nakon preuzimanja vlasti kaže da je bilo potrebe za reorganizacijama u gradskim tvrtkama, ali neugodno ga iznenađuju i kosturi koji ispadaju iz ormara.


Sporovi iz ormara

– Gubitkom jedne presude, koja je godinu dana čamila u nekoj ladici, izgubili smo znatna sredstva. Spor je star sedam godina, Grad nije proslijedio sredstva izvođaču za obnovu zgrade i sad s kamatama moramo platiti 400.000 kuna. Ono što me zabrinjava jest to što ne znam što će me dočekati iza ugla. Vlada je pred same izbore Kninu poklonila 31 hektar u našoj poslovnoj zoni. Sada su Hrvatske šume za pet, šest hektara čistog krša koji je u njihovu vlasništvu Gradu Kninu ispostavile račun na pola milijuna kuna zbog nekog šumskog područja koje nitko tamo ne vidi.
 Znači Vlada vam je poklonila, a Hrvatske šume traže naknadu, zbog prenamjene šumskog zemljišta i gubitaka. Mi to nemamo odakle platiti. Možda ćemo morati od svega odustati i poklonjeno zemljište vratiti – kaže Jelić. 
Za četiri godine, na kraju mandata, kaže kako očekuje grad Knin u kojem će se građani osjećati bitnima. 
– Kada se osjećaju bitnima, imaju ideje, a ljudi s idejama dovode do razvijenog grada. Želja nam je da ovo bude grad u kojem će ljudi normalno živjeti od svog rada na resursima koje nam je Bog dao. Nacionalni park Krka godišnje posjeti više od milijun turista, cilj nam je pet posto usmjeriti prema Kninu i živjet ćemo dobro. Imamo Dinaru i tvrđavu kao mjesto simbolike za hrvatsku povijest koja traje 1300 godina, tako želimo razviti cijeli grad – poručio je Jelić.